in

Četiri koraka koja sada trebate napraviti da biste se pripremili za recesiju

Četiri koraka koja sada trebate napraviti da biste se pripremili za recesiju

S obzirom na ekonomske prilike oko nas, bilo bi poželjno pripremiti se na moguću financijsku krizu. Financijska stručnjakinja Jen Smith otkrila je četiri koraka koja sada trebate napaviti da biste se pripremili za recesiju.

Provjerite svoje potrošačke navike

Smith kaže da ispitate barem zadnjih 90 dana svoje potrošnje kako biste vidjeli kamo točno odlazi vaš novac. Većina ljudi počne paničariti kada počnju razmišljati o rezanju troškova jer pretpostavljaju da će se njihov način života radikalno promijeniti. Smith kaže da je to odgovor na strah i da često nije tako.

“Obično ono što ljudi smatraju da trebaju prvo ukinut često bude zadnja stvar, poput dnevne kafe i slično”, navodi Smith i savjetuje da dobro provjerite svoje potrošačke navike jer tako većina ljudi otkriju da imaju neke troškove kojih uopće nisu svjesni, poput primjerice pretplata na neke sadržaje koje su konzumirali prije, a sada to više ne koriste.

Tijekom recesije, vaši načini povećanja prihoda – povišice, promaknuća i poslovi sa strane – bit će ograničeni. Stoga Smith savjetuje da se radije usredotočite na smanjenje troškova nego na povećanje prihoda.

Dugovi s visokim kamatama

Smith izlaže dva glavna pristuparješavanju duga: snježna gruda duga i lavina duga. Snježna gruda podrazumijeva da prvo ciljate na vaš najmanji dug, bez obzira na kamatnu stopu, a metoda lavine daje prioritet dugovima s najvišim kamatama. Smith preporučuje da se za recesiju pripremite odabirom metode lavine.

U tom slučaju preporučuje se zbrajanje svih minimalnih iznosa koje morate platiti za svoj dug. Poredajte ih od najviših kamata prema najnižim. Smith navodi da bi dugovi s kamatama između 5-7% trebale biti prioritet. Sljedeći korak je da napravite proračun kako biste odredili maksimalni iznos koji si možete priuštiti da platite svoj dug svaki mjesec.

Fond za crne dane

Nikada nije prerano početi raditi na fondu za crne dane koji bi vam mogao biti od velike koristi tijekom recesije. Smith navodi da bi “početni” iznos fonda trebao iznositi otprilike koliko plaćate mjesečnu ratu stanarine plus mjesečni troškovi koje plaćate za osiguranje.

Nakon što postignete taj iznos, ponovno se usredotočite na otplatu duga s visokim kamatama. Tada možete nastaviti s izgradnjom fonda za hitne slučajeve koji vas može pokrivati šest mjeseci ili dulje, piše Lifehacker.

Slušajte svoje strahove, ali ne živite u njima

Recesije sve čine neizvjesnim. Ipak, u vašem je interesu da ostanete hladne glave.

“Kad živimo u strahu, donosimo lošije financijske odluke”, ističe Smith.

Ova financijska analitičarka navodi da iako je važno poduzeti sve ove navedene kore iz mjere oprera, ipak nije mudro dopustiti strahovima da upravljaju vašim životima.

Program televizije možete pratiti UŽIVO na ovom linku kao i putem aplikacija za Android|iPhone/iPad