in

S poboljšanjem epidemiološke situacije vraćaju se i investitori

Metalska i prehrambena industrija te bankarstvo najprivlačniji su sektori. Austrija, Mađarska, Kina i Slovenija prednjače po ulaganju. U najavi su i nova

Za prvih deset mjeseci prošle godine priliv stranih ulaganja u BiH je za 34 posto smanjen u odnosu na isti period 2019. godine. Podaci su to Centralne banke BiH. Ohrabruje da se s poboljšanjem epidemiološke situacije vraćaju i investitori.

Nekima ni pandemija nije ugrozila poslovanje. Na novonastale okolnosti brzo su se prilagodili i preorijentisali proizvodnju. Takav primjer je automobilska firma sa stranim kapitalom smještena u Tešnju.

– Prošle godine smo imali promet 40 miliona eura, što je bio rast od 12 posto. Prošla godina je godina pandemije i korone. Upošljavamo preko 800 ljudi. U posljednjiih godinu i po uposlili smo preko 100 novih – ističe za Federalnu TV Mahmut Galijašević, generalni direktor Mann Hummel BA.

Kriza izazvana pandemijom nije utjecala isto na sve. Zbog toga su u BiH prošle godine bila smanjena ulaganja. Ohrabruje da priliv stranih investicija raste kao i interes ulagača. Za privlačenje investicija bitna je inovativnost i drugačija ponuda od konkurencije.

– To su elektroenergetski sektor, drvni sektor, oblast turizma. Naravno, ne možemo konkurisati Hrvatskoj u oblasti turizma, ali imamo dovoljno neiskorištenog potencijala u kojem možemo privući strane investitore – navodi portparol FIPA-e Jasmina Dževlan.

Metalska i prehrambena industrija te bankarstvo najprivlačniji su sektori. Austrija, Mađarska, Kina i Slovenija prednjače po ulaganju. U najavi su i nova.

– Predstavnici FIPA-e su na terenu s predstavnicima iz Austrije na lokacijama Banja Luka, Laktaši, Gradiška, gdje se traži lokacija za njihovu investiciju. Riječ je o proizvodnji iz metalnog sektora – ističe Dževlan.

Potencijal za ulaganje u IT sektor postoji, ali nedostaje kadar. Nedostaje i razumijevanja za pojednostavljivanje administrativne procedure. Usljed globalne preraspodjele robnih tokova prema jugoistočnoj Evropi – možemo profitirati.

– Da li smo spremni za sve to, po mom mišljenju nismo. Kod nas je antiinvesticiona klima, koja se, prije svega, ogleda u neefikasnom javnom sektoru i rigidnom i krutom pravnom regulacionom okviru, što znači da vama i dalje treba jako puno vremena za rješavanje bilo kojeg zahtjeva investitora. Broj procedura je veliki – ističe ekonomski analitičar Damir Bećirović.

Slično misle i u Vijeću stranih investitora. Da bismo računali na strani kapital potrebno je rasteretiti privredu:

“Smatramo da bi porezne reforme u FBiH i smanjenje stope doprinosa i poreza na plate imalo višestruko pozitivne efekte na ukupnu privredu FBiH. Smanjenje poreznih obaveza u FBiH potaknulo bi ‘zdrave’ privredne subjekte u Federaciji, kao i strane investitore, da ostvarenu dobit usmjeravaju u proizvodnju i na taj način, umjesto izvlačenja kapitala stvaraju novu vrijednost, otvaraju nova radna mjesta u proizvodnji i povećavaju konkurentnost same države.”

Privlačenje investicija sve je izazovnije imajući u vidu neizvjesnost izazvanu pandemijom. Zbog toga i nadležni trebaju imati više sluha za zahtjeve ulagača i razloge stanovništva zbog kojih odlaze u druge zemlje.

(FOKUS/FTV)