in

Dvanaest pravila psihologa Jordana Petersona za sretan život

Sredi svoju kuću prije nego počneš da kritikuješ svijet

Jordan Peterson smatra da prebacivanje vlastite krivice na kolektivnu krivicu društva stvara ozlojeđenost prema svijetu i zaustavlja pravi, lični napredak.

Postavi sebi temelj, vlastitu podlogu na kojoj ćeš stajati — u suprotnom, neko drugi će to učiniti umjesto tebe. Napredak do vlastitih ciljeva nije magija, to je unapređivanje sebe.

Teži ka nečemu značajnom (a ne isključivo korisnom)

Tražite dubinu i značaj, a ne puku površnu sreću. Kada neko kaže da je svrha života biti srećan, blago rečeno, autor ove knjige ima izuzetno neslaganje s tim.

On smatra da je takvo razmišljanje fundamentalno pogrešno i najradije to objašnjava muzikom — Vesela melodija koju čujete čekajući na telefonu ili u liftu nikako ne može biti bolja od tragične sonate Betovena. Shodno tome, tražite dubinu i značaj, a ne puku površnu sreću.

Govori istinu – ili bar ne laži!

Želiš biti bolji čovjek? Počni od pretpostavke da većinu stvari koje govoriš nisi ti izmislila, niti si sigurna da vjeruješ u njih.

Govori istinu i posmatraj kako počinješ da se osjećaš bolje i stabilnije. Laži te čine te slabim.

Pretpostavi da osoba s kojom razgovaraš zna nešto što ti ne znaš

Ovo je jasno – najbolja odlika jednog intelektualca svakako nije sveobuhvatno obrazovanje, već stalna želja da uči još. Dr. Peterson postavlja pitanje: Želiš li da budeš u pravu ili želiš da naučiš nešto novo?

Zaista slušaj što ljudi govore, nemoj samo čekati da iskažeš svoj stav. Raduj se konstruktivnoj kritici, jer ne želiš pobijediti u svađi, želiš rešiti i popraviti problem. Uostalom, nije li putovanje ljepše i korisnije od vječnog mirovanja u kući.

Govori precizno

Ideja slobode govora prema Jordanu Petersonu ima vrlo dubok značaj. Za njega i mnoge mislioce prije njega, da bismo postali svjesni nečega, to nešto mora imati naziv. Mora da postoji riječ koja je određena samo za tu stvar. Tada pojam izlazi iz haosa i postaje nešto jasno, koliko god užasno i strašno bilo.

Odlično ovu pojavu upoređuje s likom iz serije romana Hari Poter  — Voldemortom, čije ime se ne smije izgovoriti. Onaj ko probije barijeru govora, taj će savladati najstrašnija čudovišta.

Dakle u lošem, teškom odnosu s nekim, tu teškoću osećamo fiziološki sve dok je ne imenujemo. Kada svoj problem definišeš, uglavnom ga automatski i rješavaš.

Ne zamaraj djecu dok voze skejtbord

Još jedno poglavlje posvećeno roditeljima i generalno — odraslima. Jordan Peterson je jednom prilikom malo ozbiljnije posmatrao djecu kako voze skejtbord i bio je izbezumljen rizicima kojima se ona izlažu. Kada je škola odlučila prepraviti stepenice tako da onemogući vožnju na skejtu, autor ove knjige se tome protivio.

Motivacija za takvu, pomalo smiješnu borbu za jednog profesora na univerzitetu je vrlo zanimljiva. Naime, on to opasno ponašanje, mada shvata da je nekad samo posljedica gluposti, gleda kao spontan proces razvijanja ličnosti jednog djeteta, prenosi Atma.

Zabranjivanjem određenih aktivnosti djeci, usporavate ili u potpunosti zaustavljate razvijanje ličnosti i sasvim sigurno rizikujete da ih pretvorite u plašljive i slabašne osobe.

Pomazi mačku kada je vidiš na ulici

Bez brige, pravilo važi i za ljubitelje pasa. A ono govori svakako o dobrobiti iskorištavanja pozitivnih sitnica i situacija usred loših perioda. Vidiš priliku za prijatnu interakciju s nekim — jednostavno je iskoristi.

Velike i duboke probleme ne treba rešavati odjednom, tražeći savršeno rješenje koje sve vraća u stanje mira. To jednostavno ne funkcioniše tako.

Ako su životne okolnosti grube i bolne, ne planiraj daleko u budućnost, planiraj u roku od dvije minute. Teški problemi se rješavaju sitnim koracima.

Program televizije možete pratiti UŽIVO na ovom linku kao i putem aplikacija za Android|iPhone/iPad