in

Provjerili smo kakav je odziv na HPV vakcinaciju: Apeli (ni)su urodili plodom

Januar je mjesec posvećen prevenciji nastanka raka grlića maternice – četvrtog najčešćeg među ženama u svijetu. Donedavno se u Bosni i Hercegovini onim odgovorinim nalagao i nudio samo redovan skrining (PAPA test). No, u nešto razvijenijim regijama svijeta to nije tako. Poznato je da su gotovo svi slučajevi raka grlića maternice uzrokovani HPV infekcijom, pa se tako u svijetu još od 2006. godine pribjegava efikasnoj vakcinaciji protiv opasnog virusa. Tek u 2022. godini nadležni u Bosni i Hercegovini, odnosno tek jednom njenom malom dijelu, su stavili na raspolaganje ovo korisno sredstvo, a što je potom otvorilo prostor bespotrebnim i opasnim raspravama, ponajmanje zdravstvene prirode. Kada se podvuče crta – broj onih koji su se u u prva dva mjeseca odlučili na imunizaciju u Kantonu Sarajevo je poražavajuće nizak. Ipak, ne odustaje se, program imunizacije najavljen je i za Federaciju Bosne i Hercegovine, a apeli stručnjaka roditeljima su sve češći.

Nešto manje od tri mjeseca prošla su od početka vakcinacije protiv HPV virusa u Kantonu Sarajevo – prvoj jedinici unutar Bosne i Hercegovine koja je, na početku djevojčicama, a potom i djevojkama, ponudila jedno od najvažnijih dostignuća nauke u borbi protiv, ne samo raka grlića maternice, nego i ostalih bolesti koje zaraza HPV-om sa sobom može donijeti. HPV infekcije najčešće su spolno prenosive infekcije u svijetu, a vakcinacija u nešto ranijoj dobi djevojčicama može garantovati i doživotni imunitet.

Stoga se, blizu 1.700 doza nabavljenih u sklopu pilot programa u KS stavilo na raspolaganje prvenstveno djevojčicama koje pohađaju šeste razrede osnovne škole. Vakcinacija je počela u novembru, da bi u decembru bila proširena na dobnu skupinu djevojčica i djevojaka starosti od 11 do 26 godina.

Ništa, osim ovog poteza, nije zvanično potvrđivalo dosadašnji odziv na vakcinaciju, a nadležni brojeve zainteresovanih nisu precizirali.

Na naš upit iz Zavoda za javno zdravstvo FBiH odgovaraju kako je tokom novembra, kada su ciljna skupina bile samo učenice šestih razreda, aplicirana svega 41 doza vakcine. Broj je skočio kada se ciljna skupina proširila, no, zasigurno ne onoliko koliko je bilo očekivano. Tako su u decembru aplicirali 278 doza, što je ukupno 319 za prva dva mjeseca vakcinacije.

Prisjetimo se mnogobrojnih koje je ovaj vid brige za žensko zdravlje uznemirio, pa su ga, krijući se iza tastature, uspjeli povezati i sa promocijom promiskuiteta i udarom na tradicionalne vrijednosti. Potom podatka da, uspkros tvrdnjama struke kako vakcine protiv koronavirusa štite i kod novijih sojeva – njih 800.000 hiljada propalo je u entitetu RS. Tu je i vječita borba sa vakcinacijom djece, pa je procenat njih redovno vakcinisanih u Bosni i Hercegovini daleko ispod preporuke Svjetske zdravstvene organizacije.

S obzirom na neprevaziđene strahove, dakle, dosadašnji odziv na vakcinaciju protiv HPV-a možda i ne treba da iznenađuje. Ipak, doktori s kojima smo razgovarali su duboko razočarani.

„Neka roditelji dobro razmisle imaju li pravo uskraćivati djecu za imunizaciju“

Među njima je i doktorica Aida Zujović – Ajanović, specijalistica ginekologinje. Ona se u razgovoru za osvrće na otpor prema imunizaciji u bh. društvu, ujedno i analizirajući koji mu to faktori doprinose.

HPV infekcija poprima razmjere epidemije: “Roditelji, požurite po vakcine!”

Prije svega, prisjeća se kako ju je, kao stručnjaka, vijest o početku imuninzacije djevojčica protiv HPV-a itekako usrećila. Ali..

“Spominjem djecu – jer kad djevojčice ranije dobiju vakcinu smatra se da su zaštićene i sa samo jednom dozom, koja može dati dugotrajni imunitet u odnosu na virus HPV. Međutim, očigledno da mi još uvijek nismo evoluirali. I dalje imamo otpor prema vakcinama, a vrlo dobro vidimo šta se dešava u okolini – sve je više oboljelih i od morbila, tuberkuloze, stanja koja smo mislili da su iskorijenjena, a i da ne govorimo o novim virusnim izazovima sa kojima se susrećemo”, naglašava Zujović – Ajanović.

Onda ju je, nastavlja, obradovala vijest da je cjepivo ponuđeno djevojkama starosti do 26. godine, koje se, za razliku od roditelja djece, nešto češće raspituju, a što brojevi pokazuju – na kraju i odazivaju na imunizaciju.

“I trebaju se vakcinisati, pozdravljam odluku tih djevojaka. Obično one podržavaju jedna drugu, pa odu sa drugaricama. Tako je i meni u ordinaciju došlo par djevojaka da se raspitaju o svemu tome. I roditelji se znaju raspitivati. Ipak, predviđene generacije se nisu odazvale u dovoljnom broju. Zato nisu kriva djeca, ovdje odluke donose roditelji. Neka oni dobro razmisle – da li imaju pravo da svoje dijete uskrate za imunizaciju. Nekome HPV virusna infekcija se povuče spontano, a nekome napravi haos u životu. U mjesecu smo brobe protiv raka grlića maternice. Umjesto da govorimo o tome kako ćemo ga liječiti, zar nije bolje da govorimo o tome kako ćemo ga spriječiti?”, pita se doktorica.

Prema tome, apeluje na roditelje da još jednom razmisle da li su donijeli ispravnu odluku. Ipak, u ‘rasplet situacije’, vjeruje ona, moraju se intenzivnije uključiti i struka i nadležni.

“Možda smo, na neki način, pomalo zakazali i mi – ginekolozi, koji smo trebali da se uključimo. Ukoliko treba porazgovarati sa roditeljima, sa djecom, ispričati šta se time dobija i ne gubi. Prema tome, neka ovaj mjesec borbe protiv karcinoma grlića maternice bude u promociji imunizacije, u ovom trenutku, mladih žena. Naročito je to važno u državi koja jako stari, gdje puno mladih ljudi više nije na ovoj adresi. Još ukoliko budemo imali one koji ostaju sa zdravstvenim problemima, nisam sigurna kakva će nam biti budućnost. Ako su ljudi mogli da stoje vani u predizborno vrijeme i agitiraju – mogli bi poneki da stanu i sada pa objasne zašto baš te vakcine”, navela je za .

„Posebno je bitno objasniti taj aspekt da nema karcinoma grlića bez virusa HPV. Ako dobijete vakcinu protiv njega, naročito protiv sojeva koji su najagresivniji, vi ste zaštićeni i smanjujete rizike na najminimalnije“.

Šta kaže djevojkama koje dođu po savjet: Da li su uoči vakcinacije potrebni dodatni pregledi?

Zanimalo nas je i šta kaže onima koji dolaze po savjet nakon odluke o imunzaciji – trebaju li se dodatno konsultovati i sa doktorom porodične medicine ili se uputiti na pregled?

“Na vakcinaciju nikada ne treba ići ukoliko ste febrilni, ukoliko se ne osjećate dobro ili ste u stanju bilo kakve virusne ili bakterijske infekcije. Prema mojim infomacijama, ova vakcina ne stvara nikakve nuspojave, nema stanja vrtoglavice, temperature i slično. Najnormalnije treba otići na vakcinu bez nekih dodatnih pregleda, jer, koliko znam, kontraindikacija nema. Ukoliko neko ipak ima dilemu, može se javiti svom doktoru porodične medicine ili eventualno kontaktirati Zavod za javno zdravstvo FBiH. Međutim, u koji god centar da djevojke odu na vakcinaciju, uvijek u tom timu ima doktor koji će s njima obaviti razgovor. Podržavam sve one mlade osobe koje su do sada pokazale odgovornost i da vode računa o svom zdravstvenom stanju”, zaključila je doktorica.

Gdje otići na vakcinaciju u KS?

Kako je ministar zdravstva KS Haris Vranić naveo krajem decembra prošle godine, vakcinacija će se vršiti svakim radnim danom od 8 do 15 sati na vakcinalnim punktovima Doma zdravlja KS na tri lokacije u Sarajevu. To su OJ Dom zdravlja Centar, OJ Dom zdravlja Novi Grad i OJ Dom zdravlja Ilidža.

Sve zainteresirane djevojke i djevojčice uzrasta od 11 do 26 godina mogu potražiti svoju dozu HPV vakcine na tri navedene lokacije u KS.

Važno je napomenuti da će, s obzirom na nabavku dodatnih 1.000 doza, imunizacija uskoro biti dostupna i drugim dijelovima FBiH – odnosno Mostaru, Zenici i Tuzli.

Završena je edukacija, a u toku je distribucija promotivnih materijala za roditelje i zdravstvene radnike, a o planu imunizacije ćemo detaljno pisati u narednim danima.

I na kraju – šta nam govore činjenice?

Kako naglašavaju iz Zavoda za javno zdravstvo Federacije BiH, a oslanjajući se na podatke IARC GLOBOCAN-a, rak grlića maternice je četvrti najčešći rak među ženama u svijetu. Više od 85% svih novih slučajeva i smrti događa se u manje razvijenim zemljama, djelomično zato što rutinski skrining i liječenje raka grlića maternice nisu široko dostupni.

Za razliku od većine vrsta raka, veća je vjerovatnoća da će se rak grlića maternice razviti kod žena u dobi od 20 do 45 godina nego kod starijih žena.

Broj osoba oboljelih od raka grlića maternice u Federaciji BiH u 2021. godini je 424. Po starosnim skupinama, najveći broj osoba – njih 267, pripada grupi od 19-64 godine, dok 157 oboljelih pripada grupi od 65 i više godina. Broj osoba umrlih od raka grlića maternice u Federaciji BiH u 2021. godini je 78.

Kada su u pitanju ranije godine, prema podacima Svjetske zdravstvene organizacije incidenca raka grlića maternice u Bosni i Hercegovini je u 2020. godini iznosila 18.6 na 100 000 žena, a 2019. je 130 žena preminulo od ovog oblika raka.

S druge strane, zemlje poput, na primjer Australije, očekuju da će, upravo zahvaljujući imunizaciji, iskorijeniti rak grlića maternice.

Program televizije možete pratiti UŽIVO na ovom linku kao i putem aplikacija za Android|iPhone/iPad