in

Alihodžić nije prvi: Slobodu kupili i vratili se na posao doktori, policajci…

Slučaj osuđenog nastavnika pedofila koji se vraća na svoj posao u sarajevskoj osnovnoj školi otvorio je niz novih pitanja o bosanskohercegovačkoj realnosti. Apsurdna kakva često jeste, nekima je omogućila i trgovanje slobodom – još jedno pitanje na koje je pravo vrijeme za podsjetiti.

Samir Alihodžić u novembru 2021. godine pravosnažno je osuđen za bludne radnje nad maloljetnicom.

Osoba koja “učini samo bludnu radnju prema djetetu ili maloljetniku, će biti kažnjena zatvorom od šest mjeseci do pet godina”, navodi se u članu Krivičnog zakona Federacije BiH, po kojem je Alihodžić osuđen.

No, Alihodžić je dosuđenu jednogodišnju kaznu zatvora platio i vratio se na posao od kojeg je tokom vođenog procesa uzeo neplaćeno odsustvo.

Otkaz je dao tek nakon zgražavanja roditelja i pritiska dijela javnosti. Svi zabrinuti prionili su na analize i diskusije onoga što nam je već davno trebalo biti iskristalisano – gdje nam je registar pedofila u jednom dijelu države, koliko ćemo još čekati, ko je u konkretnom slučaju napravio propust?

“Nadam se da se registar pedofila u FBiH neće morati zvati po nečijem djetetu”

No, u svemu ovome ne smijemo zaboraviti i na neobičnu zakonsku odrednicu koja je Alihodžiću i brojnim drugim omogućila da zaobiđu zatvorsku ćeliju.

Trgovina slobodom: Zatvor je rađen za fukaru

Naime, osuđeni na kratke zatvorske kazne u Bosni i Hercegovini (BiH) mogu otkupiti slobodu, odnosno zamijeniti zatvorsku kaznu novčanom.

Doduše, za razliku od ostalog dijela BiH, u Republici Srpskoj se može zamijeniti zatvorska kazna do šest mjeseci zatvora i to samo ako je djelo počinjeno do ljeta 2017. godine kada je donesen Krivični zakon RS iz kojeg je ova mogućnost izbačena. Sud ima pravo i odbiti zahtjev, a ako ga prihvati, može odrediti izuzetno nisku cijenu za zatvorski dan i plaćanje u ratama (ima i onih slučajeva koji su za dan zatvora davali svega po 22 KM).

Centar za istraživačko novinarstvo (CIN) ovu mogućnost problematizirao je i 2019. godine, a prema tadašnjoj statistici, za dvije godine osuđenicima u BiH dozvoljeno je da 263 godine zatvora otkupe za skoro 9,3 miliona KM.

Tako su se ovom mogućnošću koju je iskoristio i osuđeni nastavnik ranije vodili i brojni oni koji bi trebali biti u najčasnijoj službi za dobrobit građana – policajci, doktori, čuvari, državni službenici…

Neki od njih su se nakon otkupa kazne, kao što je to učinio i Alihodžić, vratili na poslove na kojima su i počinili krivična djela.

Također, neke institucije ili ustanove u kojima su radili osuđeni nisu uopšte ni dovodili u pitanja njihova radna mjesta.

CIN je tako izdvojio primjer doktora Amira Bašanovića. On je iz bihaćke Kantonalne bolnice „Dr. Irfan Ljubijankić“ sredinom 2017. godine osuđen jer nije pružio adekvatnu ljekarsku pomoć osmogodišnjem Benjaminu Redžepoviću. U presudi stoji da ga je vratio kući u kilometrima udaljeno selo Mutnik kod Cazina. Ubrzo nakon toga dječak je umro.

Za ovo djelo je zakonom predviđena kazna zatvora od jedne do osam godina, ali je Sud uzeo u obzir olakšavajuće okolnosti – porodične prilike i ranije neosuđivanje – pa je Bašanović osuđen na osam mjeseci zatvora. Da ne bi išao u zatvor za smrt djeteta, on je od Suda tražio i dobio zamjenu zatvorske kazne za 24.000 KM.

Kantonalna bolnica je tada saopštila da nije provela disciplinski postupak protiv doktora.

Vijeće roditelja KS: Čekamo da škola uruči otkaz nastavniku-pedofilu

Kad bh. državljanstvo dobro dođe

Poput određenih bh. funkcionera, ali i primjera iznad, otkupu zakonske kazne pribjegavali su i oni iz susjednih zemalja koji imaju državljanstvo Bosne i Hercegovine. Naime, u Srbiji i Hrvatskoj se zatvorska kazna ne može otkupiti.

Mirsad Zulić, prije nego će biti osuđen na jednogodišnju kaznu zatvora zbog utaje poreza, pet decenija je živio u Hrvatskoj. Dobro mu je došlo to što se ipak nije odrekao bh. državljanstva. Zahvaljujući njemu svoju kaznu je prenio u rodnu BiH gdje je, umjesto da ode u zatvor, kaznu otkupio za 36.500 maraka.

Zulić u ovakvim odlukama nije bio niti najmanje usamljen, a nakon slučaja povratka nastavnika Alihodžića, CIN podsjeća da je među onima koji su kupili slobodu u BiH bilo i onih koji su ranije osuđivani za spolni odnos sa nemoćnim osobama.

Program televizije možete pratiti UŽIVO na ovom linku kao i putem aplikacija za Android|iPhone/iPad