in

Analiza konflikta: Zašto se Putin boji NATO proširenja na Ukrajinu?

Licitacija vojskom. Psihološki rat nerava. Nebo nad Ukrajinom se prazni, prazne se i ambasade. Faza 4. bi mogla bi da bude rat – upozoravaju stručnjaci. Faza 5. da svi sjednu za sto. Analizirali smo ukrajinsko-ruski sukob u Novom danu.

Berko Zečević, vojni analitičar, kazao je da nije moguć napad Rusije na Ukrajinu, jer kako kaže, 150 hiljada ruskih vojnika nije veliki broj za izvođenje žestokog udara na Ukrajinu.

“U smislu osvajanje Ukrajine. Mislim da bi bilo ludo za bilo kojeg ozbiljnog vojnog stratega da pokuša da osvoji neki od velikih gradova Ukrajine, jer gradovi su veoma tvrd orah. Po meni, ove snage koje se nalaze u zoni Ukrajine imaju svoj drugi cilj. Ukrajina je samo iskorištena kao moneta, koja je kritična u ovom momentu između Ukrajine i Rusije i nesređenih odnosa unutar Ukrajine, da se primoraju Sjedinjene Američke Države i Evropa za dugoročni sporazum između NATO zemalja i Rusije, u smislu rješavanja raketa srednjeg dometa koje imaju nuklearno naoružanje i sprečavanje budućeg širenja NATO-a u državama koje se graniče sa Rusijom. Po meni, cilj je da se stvori tampon zona sa nekom neutralnom državom, sa ciljem da taktičke rakete dometa par stotina kilometara ne mogu da djeluju na teritoriju Rusije.

Smatra da su Rusi izveli fenomenalan koncept pritiska na SAD i NATO.

Pokazali su oni operativno, pod vodstvom Putina, veoma brzo izvode vojno-političke akcije. Dok ovo što mi gledamo, reakcije SAD-a, reakcije NATO-a i pojedinih EU zemalja, pokazuje da demokratski svijet zahtijeva više vremena za odlučivanje o bitnim stvarima, ali ima resurse. Zapad ima finansijske i vojne resurse za dugoročno vođenje rata, ali u ovom momentu nema ni u primisli vođenje rata, nego stvaranje preduvjeta za podjelu svijeta po novom sistemu“, kazao je.

Zečević tvrdi da u narednih dest godina Ukrajina neće ući u NATO.

Kao što ni mi nećemo biti u NATO-u. Real politika je šta se može u datom momentu. Na ovim prostorima ljudi često zaborave tu filozofiju. Možeš učiniti ono što je realno, što je moguće, a nemoj sanjamati nešto što može da stovri dopunske konflikte. Bilo kakva druga filozofija će izazvati ekonomske i političke probleme za ljude koji žive u Ukrajini. Ako se proširi ovo stanje u Ukrajini, značajan broj Ukrajinaca će napustiti zemlju, naročito mlad svijet“, kazao je.

Historičar Tvrtko Jakovina je kazao da Rusija na prostoru Ukrajine ima dosta etničkih Rusa.

“A postoji i veliki broj Ukrajinaca, bez obzira što su odani bojama Ukrajine, svejedno govore ruski i po mnogo čemu su vezani za rusku kulturu. I tako je to bilo sa velikim brojem Ukrajinaca sve do 2014. godine kada je aneksija Krima promijenila nešto u tom osjećaju i omogućila da počnu pretezati oni Ukrajinci koji su više bili anti-ruski. S druge strane, između Rusije i Berlina nema pravih prirodnih granica, i taj trajni strah od približavanja u ruski prostor je stalan”, kazao je.

Jakovina smatra da Rusija nije trebala izaći nesretna iz ovog što se dešavalo do 16. februara.

“Ona se mogla vratiti kao velika sila i pokazati da je još uvijek tu. Ja bih rekao da je prvi korak korak ruski bio prilično nerazumljiv. Ultimativno traženje da vi ne želite nikada Ukrajinu u NATO-u je nepotrebno”, kazao je.

Program televizije možete pratiti UŽIVO na ovom linku kao i putem aplikacija za Android|iPhone/iPad