in

Bassuener: Dodik se osjeća kao da se sankcije ‘odbijaju’ od njega

Bassuener: Dodik se osjeća kao da se sankcije ‘odbijaju’ od njega

Milorad Dodik je vrlo dobro pročitao situaciju i vidi da je predsjednik Srbije, Aleksandar Vučić, uspio da dođe do toga da u potpunosti kontroliše medije u Srbiji. Ovako u intervjuu za Radio Slobodna Evropa (RSE), Kurt Bassuener iz Savjeta za politiku demokratizacije sa sjedištem u Berlinu, komentariše Nacrt izmjena Krivičnog zakonika Republike Srpske (jednog od dva bh. entiteta), kojim bi se kriminalizovala kleveta.

Bassuener ističe da predsjednik Republike Srpske “definitivno želi da kontroliše medijsko okruženje u RS”, te kako se radi o “nastavku autoritarnih tendencija koje su pojačane od rastjerivanja protestnih skupova u organizaciji grupe Pravda za Davida prije nekoliko godina”.

“Ovo je u skladu sa tim trendom. Definitivno je to učinjeno u želji da se ograniči širina kritike u RS, i da se dodatno konsoliduje njegova moć i moć njegove stranke“, dodaje on.

RSE: Mislite li da će, zaista, istrajati sa ovim zakonom, ili će on biti značajno izmjenjen, jer je značajan dio javnosti protiv njega?

Bassuener: Ne želim da predviđam šta će učiniti, ali mislim da bi se u slučaju ako zakon bude usvojen, u ovakvom obliku ili možda ublaženom, iako bi nešto od ključnih stavki moralo da ostane u njemu, da bi bilo vrijedno svih problema.

Ovo je slučaj u kojem bi visoki predstavnik trebalo da ga anulira, i kaže da je ilegalan. Jer je to u njegovoj moći, kao visokog predstavnika. Da li će to učiniti, to već ne znam.

Ali, to je nešto što se može učiniti, radilo se u prošlosti, i to je oruđe koje bi i dalje trebalo da se koristi. Trebalo bi da bude i ličnih posljedica za Dodika i one koji žele da usvoje zakon.

Ne znam da li su SAD stigle do apsolutnog limita što se tiče sankcija koje mogu da nametnu, ali one nisu mnogo naštetile njegovoj reputaciji. Dodik može reći “da, i dalje sam tu”, ali imovina je na drugom mjestu.

Sve dok ne bude sankcionisan u, recimo, Austriji, gdje bi možda i mogao imati imovinu, ili u Beogradu, u kojem se osjeća veoma bezbjedno, mislim da se osjeća kao da se sve “odbija” od njega.

RSE: Najavljuje se i zakon o “stranim agentima”. Dodik tvrdi da je, u suštini, prepisao američki zakon. Nevladin sektor sa druge strane tvrdi da im se stavlja “meta na čelo” ovim zakonom. Ko će najviše da pretrpi sa usvajanjem ovog zakona, ukoliko ikada bude usvojen?

Bassuener: On predlaže taj zakon, kao dio iste konsolidacije autoriteta, kao u slučaju zakona o kleveti. Ali taj zakon nije isti kao američki FARA zakon, to je vrlo jasno.

FARA je zakon usvojen 1939. godine da kontroliše novac koji je iz nacističke Njemačke dolazio u SAD, da se podrži američka neutralnost u nadolazećem ratu. Prema njemu, oni koji imaju ugovornu obavezu da predstavljaju strane interese, da predstavljaju npr. Republiku Srpsku u SAD.

Posljednji put kad sam provjerio, bile su bar tri organizacije, uključujući Predstavništvo RS, koje redovno moraju da podnose izvještaje Ministarstvu pravde, o tome sa kime su se sastajali, koliko novca im je stiglo, za šta su ga koristili, koja je priroda tih sastanaka.

Ali to je mnogo drugačije od finansiranja nevladinog sektora. Radi se o drugačijim kategorijama.

Ono što on pokušava da uradi je ono što je Putin uradio, a i Hosni Mubarak [bivši predsjednik Egipta] prije njega, da poruči da će svako ko prima novac iz inostranstva, a praktično sve organizacije civilnog društva u regiji se oslanjaju na taj vid finansiranja, biti obilježen kao strani agent koji provodi ciljeve stranih vlada, što nije istina.
Konflikt sa međunarodnom zajednicom

RSE: Zakonodavni organi RS već mjesecima pokušavaju da usvoje zakone koji se tiču knjiženja imovine koja se koristi za funkcionisanje javne vlasti. Dvije verzije zakona je Ustavni sud BiH stavio van snage, jer su u suprotnosti sa ranijim odlukama visokog predstavnika u BiH. Ipak, vlasti u RS nastavljaju da evidentiraju nekretnine na taj entitet. Da li je rješenje da se po hitnom postupku usvoji zakon na državnom nivou, ako postoji politička volja za to?

Bassuener: Pa, vidite, riječ je o tome da Vi govorite o 54 odsto zemljišta Bosne i Hercegovine. 71 odsto tog zemljišta je šuma. To je “kasica prasica” za političare, nezavisno od stranke širom zemlje, da praktično iskoriste ono što je ostalo od okoliša u zemlji, da legaliziraju ono što je već ukradeno širom nelegalno korištene teritorije.

Nebrojeno puta već ismijava odluke Ustavnog suda i u suštini izaziva Zapad da ga zaustavi, na značajan način. Zbog toga je iznio prijetnju, otcijepiću se ako ne bude po mom, nadajući se da će se nakon toga visoki predstavnik i međunarodna zajednica povući. Nadam se da to neće uraditi, ali mislim da oko Zakona na nivou države mora mnogo javno diskutovati, u smislu kakav bi trebao biti i ko bi trebali biti korisnici.

To je zaista pitanje političke odgovornosti i ne mogu reći da imam povjerenja da će bilo kakve permutacije u parlamentu dovesti do smišljanja zakonskog okvira koji će biti u javnom interesu.

RSE: Predsjednik Republike Srpske u prethodnih nešto više od godinu dana je u značajnom konfliktu sa međunarodnom zajednicom – ne priznaje visokog predstavnika Schmidta, putem svoje stranke (SNSD-a) pokušava da usvoji niz kontroverznih zakona protiv kojih je OHR, Kancelarija EU u BiH, mnoge ambasade u BiH, u jeku ruske invazije na Ukrajinu dodjeljuje orden Vladimiru Putinu. Koju “igru” igra Dodik, i šta očekuje nakon ovakvih odluka, kojima je suprotstavljen značajan dio međunarodne zajednice?

Bassuener: Mislim da Dodik dosta dobro tumači regionalnu situaciju i politiku Zapada. Smatram da se on osjeća poprilično udobno, da može da se izvuče sa tim što radi, te se zato tako ponaša. A ovo se ne dešava proteklih godinu dana, ovo se dešava veoma dugo, čak od 2006. godine kada je postao predsjednik Vlade Republike Srpske, i on je od tada de fakto lider RS, nezavisno od toga na kojoj funkciji se nalazi.

Opširnije na portalu RSE-a.

Program televizije možete pratiti UŽIVO na ovom linku kao i putem aplikacija za Android|iPhone/iPad