in

DW: “Rusija želi zapaliti Balkan”

Već u prvim danima ruske agresije na Ukrajinu postavljalo se pitanje jesu li balkanske zemlje, a među njima i Bosna i Hercegovina, sljedeće na redu za ukrajinski scenarij. Sigurnosni stručnjaci tada su ocijenili kako utjecaj Rusije na zapadni Balkan nije zanemariv, ali da je BiH u znatno drugačijem, boljem položaju nego Ukrajina. S druge strane, ekonomski utjecaj Rusije je priča za sebe.

Međutim, ruska državna agencija RIA Novosti, u predviđanjima za ovu godinu, ocijenjuje da bi “na Kosovu i Balkanu moglo doći do eksplozije”. I za EU predviđaju da će “biti u uzbuđenom i toplom stanju tokom cijele 2023.” jer se, kako se navodi “odlučila proširiti na istok na račun ruske zemlje i smatra da je ono što se događa u Ukrajini njena, a ne ruska stvar”.

Poznati ruski medij predviđa: U 2023. može eksplodirati na Kosovu i u Bosni

Prijeteća predviđanja imaju dodatni nivo kada ruski ambasador u Srbiji, Aleksandar Bocan Haračenko dobijanje kandidatskog statusa BiH za članstvo u EU komentariše kao “vrlo opasnu stvar i uključuje obustavljanje veza i saradnje RS s Ruskom Federacijom”, piše Deutsche Welle (DW).

Tako i predsjedavajući Zastupničkog doma parlamenta BiH Nebojša Radmanović (SNSD) prije nekoliko dana izjavljuje kako “u BiH treba biti više utjecaja Rusije”, žaleći jer “u postojećim odnosima snaga to nije lako izvesti zbog rata u Ukrajini”. Radmanović tvrdi kako je to “zbog kulturološkog značaja Rusije u svijetu i činjenice da su Srbi emotivno vezani za Ruse”.

“Ne postoji ruski maligni utjecaj u BiH. To je obavještajno-politička floskula i nema naznaka ko bi bili nositelji ruskog utjecaja”, kaže on.

Nebojša Radmanović žali jer nema većeg utjecaja Rusije u BiH

Direktniji je njegov stranački predsjednik i novi predsjednik entiteta Republika Srpska, Milorad Dodik. On je jedan od rijetkih zvaničnika koji posjećuje ruskog predsjednika Vladimira Putina. Dodik se s Putinom sastao u junu prošle godine na marginama Ekonomskog foruma u Sankt Petersburgu, ali i u septembru u Moskvi, nešto prije Općih izbora u BiH.

“U BiH postoji ruski utjecaj, ali on nije maligni. Došao sam čuti šta Rusi misle da će se događati u sljedećim godinama kako bih mogao svoje politike prilagođavati vremenu koje dolazi”, kazao je Dodik u Sankt Petersburgu nakon niza kritika koje je u svom govoru iznio na račun Zapada, EU-a, SAD-a, visokog predstavnika u BiH…

“Rusija želi zapaliti Balkan”

Zanimljive su analize stručnjaka iz područja sigurnosti iz BiH i Srbije o “eksploziji na Kosovu i BiH”.

Prof.dr. Darko Trifunović, direktor Instituta za nacionalnu i međunarodnu sigurnost u Beogradu i vojni analitičar, komentarišući predviđanja za 2023. ruskog medija, kaže:

“Desetine ‘analitičara’, ‘novinara’ itd., danonoćno u emisijama ruske propagandne mašinerije pokušavaju podijeliti društva balkanskih država, izazvati nemire, sukobe, a sve to na refleksiji straha koja se emituje iz Kremlja”.

Sagledavajući moguće scenarije, navodi kako “ruske službe imaju široko razgrantu mrežu na Balkanu u koju su dugo ulagali i plaćali ljude”, od saradnika, agenata, novinara, navodnih nevladinih organizacija, web portala, ambasada, sve do saradnje s organizovanim kriminalom.

Trifunović opširno navodi, kako kaže, pravce djelovanja Rusije prema Srbiji.

“To je održavanje statusa quo na Kosovu preko skrivene podrške velikoalbanskom nacionalizmu i ekstremnim političkim stavovima, poticanje međunacionalnih sukoba i incidenata, atmosfere straha kod srpske manjine na Kosovu, podržavanje ekstremnog islamizma, sprečavanje ulaska Srbije u EU i NATO, jačanje utjecaja Rusije na razne načine itd.. Sada Rusija želi, po ko zna koji put, probati zapaliti Balkan”, kaže ovaj beogradski profesor za DW.

Skretanje pažnje

Dr. sc. Sandi Dizdarević, profesor kriminalističke psihologije i stručnjak za sigurnost, smatra kako je namjerno proizveden strah dio propagandnog sistema Ruske Federacije, ali da na Kosovu i u BiH nema direktnog utjecaja Rusije.

“Rusiji ide u prilog otvaranja novih žarišta, poput Kosova i BiH. Glavni cilj je da se otvaranjem balkanskog žarišta pažnja s Ukraine i Rusije prenese na nas, jer je Rusija već sada u užasnim problemima kako u ekonomskim, ličnim, vojnim i drugim”, kaže Dizdarević za DW.

On smatra kako bi otvaranje balkanskog žarišta značilo uvođenje Europe u jednu vrstu rata.

“Time bi se zemlje EU-a počele baviti izbjeglicama, pregovorima, humanitarnim akcijama, te bi to”, kako ocjenjuje Dizdarević, “skrenulo pažnju s Rusije”.

“Bh politička situacija ide u prilog stvaranju nemira”

On je i dalje pri stavu kako neće biti “eksplozivnih” scenarija koji spominju ruski mediji, ali:

“Ako znamo da su Ruske službe preko mreža iz Srbije, imale utjecaj i direktnu umiješanost u Sjevernoj Makedoniji, a potom i Crnoj Gori, onda je jasno da neće odustati. Sve se odvija preko ‘naših’ ljudi koji su pristali tako ‘igrati’ i širiti Ruski utjecaj”, kaže on upozoravajući da je važno “otkrivanja ruskih aktera”.

U ovom kontekstu za podsjetiti je i da je krajem godine njemačko Državno odvjetništvo izvjestilo da je u Berlinu uhapšen agent njemačke tajne službe pod sumnjom da je prenosio informacije Rusiji.

“Cjelokupna bh. politička situacija ide u prilog stvaranju nemira, ali uz pomoć međunarodne zajednice vjerujem da će takvi scenariji biti spriječeni. Ne treba potcijeniti ni bh. sistem sigurnosti”, uvjeren je Dizdarević.

On otkriva umirujuću informaciju, daleku od očiju javnosti:

“Niz profesora iz Srbije, BiH, Crne Gore, Sjeverne Makedonije, Kosova, Hrvatske neformalno su se okupili oko međunarodnih konferencija i razmjenjuju podatke, mišljenja kako bi se ukazalo na rusku operativnu mrežu i spriječili scenariji koje ruske službe priželjkuju”.

Emotivna povezanost i ekonomski utjecaj

Dok ovi stručnjaci ozbiljnim argumentima govore o ruskom utjecaju na njihove zemlje, BiH i Srbiju, ekonomski utjecaj je ‘druga priča’.

Tako prema analizi Privredne komore Srbije, među ‘top 5’ zemalja-izvoznih partnera su najuvjerljivija Njemačka, potom Italija, BiH, Rumunija i Mađarska. Njemačka je i prva zemlja uvozni partner Srbije, potom Kina, Italija, Ruska Federacija iz koje se najviše uvozi plin i nafta, te Turska.

Podaci Agencije za unaprijeđenje stranih investicija, govore da ruska ulaganja čine tek 2,8% ukupnih direktnih stranih investicija u BiH, a čiji je iznos viši od 16 milijardi KM. I brojke Vanjskotrgovinske komore BiH pokazuju da Ruska Federacije nije među prvih deset zemalja-partnera robne razmjene u BiH.

Kao i za Srbiju, i za BiH je Njemačka najvažniji izvozni ekonomski partner, potom slijede Hrvatska, Srbija, Italija, Austrija, Slovenija, Crna Gora, Turska itd. Susjedske zemlje Hrvatska i Srbija, od BiH najviše uvoze, a na visokom trećem mjestu je Njemačka, te slijede Italija, Slovenija i Austrija.

Zbunjujući su podaci Privredne komore bh entiteta RS – Rusija je tek na 17. mjestu po obimu robne razmjene, dok su najvažniji partneri zemlje EU-a i zemlje susjede, redom – Srbija, Italija, Njemačka, Hrvatska, Slovenija, Austrija, Kina, Mađarska itd. Svi ovi podaci, smatraju analitičari, pokazuju da su ekonomije i Srbije i BiH nezamislive bez partnera iz EU-a, dok je “emotivna veza s Rusijom” posve druga priča.

Program televizije možete pratiti UŽIVO na ovom linku kao i putem aplikacija za Android|iPhone/iPad