in

Džaferović u Bakuu: U regionu se vraćaju duhovi prošlosti i zvecka oružjem

Šefik Džaferović, član Predsjedništva Bosne i Hercegovine, boravi na osmom po redu Globalnom Baku forumu “Svijet nakon COVID-a” koji je otvoren danas. U Azerbejdžanu ga je dočekao predsjednik Ilham Alijev nakon čega se Džaferović obratio prisutnima govoreći o izazovima koje je prouzrokovala pandemija, ali i trenutnoj političkoj situaciji prije svega u BiH.

Džaferović je naveo da je pandemija nepovratno promijenila svijet te da uprkos pronalasku načina da se upravlja ovom krizom, stvari neće biti kao što su bile ranije.

“Ovo nije prva globalna kriza s kojom se svijet suočava. Ali imam utisak da je ovo prva kriza iz koje ne izlazimo s optimizmom. Nakon Drugog svjetskog rata, izgledalo je kao da je svanulo novo jutro za čovječanstvo i ljudi su krenuli u budućnost sa velikim nadama. Povelja Ujedinjenih nacija svjedoči o snažnoj vjeri u bolju budućnost, koja se u ljudima rađa nakon što prebrode velike kataklizme. Kada sagledavamo perspektive aktuelnog trenutka, ne možemo uočiti sličan optimizam. Ne samo zato što pandemija još uvijek nije u potpunosti okončana i obuzdana. Iako smo, zahvaljujući vakcinama i drugim sredstvima, uspjeli staviti pandemiju pod kontrolu i otvorili put ka njenom prevazilaženju, ipak ne osjećamo da je pred nama svijetla budućnost”, kazao je Džaferović.

Kako je dalje naveo, zdravstvena kriza još nije ni završena, a već se naziru obrisi novih kriza. Dodaju da se čitavi dijelovi svijeta se suočavaju sa nestašicama hrane, električne energije i plina.

“Svjedočimo krizi međunarodnih snadbjevačkih lanaca. A povrh svega toga, otvaraju se i nove sigurnosne krize, od Pacifika do Evrope. Klimatska i migrantska kriza su počele prije pandemije, a sasvim je izvjesno da će i iduće godine biti obilježene njima. Stječe se utisak da kriza postaje naš modus vivendi. Pored materijalnih kriza, naše vrijeme je obilježeno i krizom ideja. Živimo u vremenu bez velikih ideoloških narativa. Univerzalistički pokreti, koji su težili raznim oblicima emancipacije i borbe za ljudska prava, nisu praćeni onom vrstom zanosa kojoj smo svjedočili u prethodnom ili na početku ovog stoljeća”, naglasio je Džaferović.

Izvor :

Kako navodi, kriza multilateralizma je posebno pitanje. Smatra da je ona započela i prije pandemije, a posebno je izražena u ovoj situaciji.

“Umjesto da se ujedini, svijet se na samom početku pandemije zatvorio i podijelio. A jedini odgovor na pandemiju – pošto ona ne poznaje ni narode ni države ni kontinente – je zajednička akcija cijelog svijeta, putem multilateralnih mehanizama. Neko je rekao da virus COVID-19 uopće nije ‘diskriminatoran’. On ne bira, već jednako pogađa sve. Multilateralizam nije potreban samo za borbu protiv pandemije. Od najveće važnosti je da međunarodna zajednica, kroz multilateralne mehanizme i akcije, ponovo počne ulagati adekvatne napore na uspostavi mira i zaštiti osnovnih ljudskih prava za ljude u gorućim kriznim žarištima, od Sirije, Libije, do Jemena i Kašmira”, dodao je.

Govoreći o evropskom kontinentu, istakao je da se navedeni duh vremena možda najbolje pokazuje u krizi Evropske unije.

“Nastala, nakon Drugog svjetskog rata, kao najveći mirovni projekat, Evropska unija se vremenom etablirala kao globalni simbol zajednice sigurnosti i prosperiteta. Izgradivši svoj politički, pravni i ekonomski okvir na najnaprednijim standardima, Evropska unija je postala uzor okolnim regionima i državama, te ih je postepeno integrirala, šireći se sa inicijalnih šest na sadašnjih 27 država članica. Evropska unija je privukla tolike narode, ne zato što je bila carinska ili monetarna unija; već zato što je bila unija vrijednosti”, istakao je.

Ističe da Evropska unija već osam godina nije doživjela proširenje.

“Štaviše, izlaskom Velike Britanije, Unija je ostala bez jedne od svojih većih članica. Također, Evropska unija u prethodnim godinama doživljava žustre unutrašnje debate, a sve češće se mogu čuti glasovi koji traže da ona bude struktuirana kao ekonomsko-interesna, a ne vrijednosna zajednica, što se najbolje pokazuje kroz trenutnu diskusiju na temu vladavine prava”, naveo je Džaferović.

Duboko je, kaže, uvjeren da je proširenje na Zapadni Baklan najbolji način da Evropska unija stekne novu snagu i energiju.

“Jednako sam uvjeren da će Zapadni Balkan svoj ogromni potencijal u potpunosti ostvariti tek nakon integracije u Evropsku uniju. Iako države Zapadnog Balkana, uključujući i Bosnu i Hercegovinu, pokazuju snažnu aspiraciju ka Evropskoj uniji, sasvim je jasno da je proširenje Evropske unije na Zapadni Balkan u velikom zastoju, te se, kratkoročno, teško može očekivati da neka od država naše regije postane članica Unije”, kazao je Džaferović.

Naglasio je da aktuelna kriza evropske perspektive već uveliko izaziva snažne destabilizacijske efekte na Zapadnom Balkanu.

“Umjesto zajedničkog puta ka evropskoj budućnosti, u regionu se vraćaju duhovi prošlosti; zvecka se oružjem i prijeti se promjenama granica. Ne treba uljepšavati stvari: mir je ozbiljno ugrožen na Zapadnom Balkanu. Dejtonski mirovni sporazum, kojim je prije 26 godina zaustavljen rat u Bosni i Hercegovini, bio je simbol nade. Dejtonski sporazum nije donio pravdu žrtvama, ali je donio dugo iščekivani mir. Bio je to rijedak slučaj da je kroz diplomatsku inicijativu, međunarodna zajednica uspjela zaustaviti rat u njegovom jeku”, naveo je.

Uprkos brojnim preprekama, naglašava Džaferović, u proteklih 26 godina Bosna i Hercegovina je ostvarila ogromne pomake.

“Na temelju Dejtonskog sporazuma, uspostavljene su državne institucije. Formirane su jedinstvene Oružane snage Bosne i Hercegovine, koje čine pripadnici svih naroda. Uspostavljena je zajednička obavještajna služba, pravosuđe, poreski sistem i brojne druge institucije. Samo zahvaljujući ovim institucijama, u Bosni i Hercegovini je sačuvan mir i nakon povlačenja oko 60.000 međunarodnih trupa. Kada je Dejtonski sporazum potpisan, mnogi nisu vjerovali da će on biti implementiran, čak i uz toliko prisustvo međunarodnih snaga, a on je ostao na snazi već više od dvije i po decenije zahvaljujući jakim državnim institucijama”, ističe Džaferović.

Mišljenja je da je sada sav taj napredak doveden u pitanje, a s njim i sam mir u Bosni i Hercegovini.

“Neodgovorni političari iz dijela Bosne i Hercegovine, koji nosi naziv Republika Srpska, prijete da će urušiti spomenute državne institucije. Entitet Republika Srpska ima najveću smrtnost od koronavirusa u Evropi. Kako bi se izbjegle suočiti sa navedenim problemom, vlasti tog entiteta su odvele državu u stanje najveće sigurnosne krize od kraja rata. Najava vlasti Republike Srpske da će napasti na kasarne Oružanih snaga Bosne i Hercegovine predstavlja alarm za budnost i oprez. Državne institucije će braniti ustavni poredak Bosne i Hercegovine. Mi smo našu državu odbranili od agresije u periodu 1992-1995. Spremni smo je opet braniti, ako bude potrebno. Nadam se da nećemo doći u tu situaciju, ali naša odlučnost najbolji je doprinos očuvanju mira. Popustljivost nikada nije bila prijatelj mira, jer ohrabruje nasilnike”, naglašava.

Ponovo se osvrnuo na pandemiju navodeći da svijet nakon koronavirusa ne izgleda nimalo ohrabrujuće.

“Izgleda kao da je, nakon duge mračne noći, svanulo oblačno i tmurno jutro koje ne daje mnogo razloga za nadu. Ipak, uvjeren sam da ćemo smoći snage da se odupremo svim negativnim izazovima. Uz odlučan i snažan pristup, zasigurno možemo sačuvati mir i praviti nove reformske iskorake”, dodao je.

Uprkos trenutnoj krizi proširenja Evropske unije, dodaje da je uvjeren da se radi o prolaznoj fazi.

“Te da će ova asocijacija, koja je esencijalna za očuvanje evropskog mira, iznaći način da stekne novu snagu i energiju. Čvrsto sam uvjeren da se ogromni potencijali u tom smislu nalaze upravo na Zapadnom Balkanu, te da integracija Bosne i Hercegovine i drugih država može unijeti jednu novu snagu u samu Evropsku uniju. Također sam uvjeren da je geostrateška i geopolitička konfiguracija Zapadnog Balkana završena. Neće biti nikakve promjene granica, razmjene teritorija ili slično”, istakao je Džaferović.

Jedini put svih država Zapadnog Balkana je članstvo u EU, naglašava Džaferović i naglašava da je njihova međusobna saradnja pod okriljem EU u fazi pristupanja.

“Također mislim da je budućnost Bosne i Hercegovine članstvo u NATO savezu, jer je to okvir koji daje garanciju za sigurnost svih nas koji živimo u Bosni i Hercegovini. Vjerujem da će se ovi tamni oblaci, koji su se nadvili nad svima nama, razići i da ćemo nastaviti graditi globalno društvo koje teži univerzalnoj sigurnosti i prosperitetu”, poručio je Džaferović.

Program televizije možete pratiti UŽIVO na ovom linku kao i putem aplikacija za Android|iPhone/iPad