in

Evropa mora djelovati kako bi spasila mirovno rješenje u Bosni, mora pratiti primjer SAD

Evropska Unija mora da slijedi primjer Sjedinjenih Američkih Državapo pitanju sankcija protiv člana Predsjedništva Bosne i Hercegovine Milorada Dodika, piše za “Financial Times” prof. dr. Hamza Karčić sa Fakulteta političkih nauka u Sarajevu.

Naveo je pet koraka koje treba napraviti kako bi te sankcije imale efekta.

– Dana 9. januara održana je ogromna parada u Banjoj Luci na sjeverozapadu Bosne. Policija i žandarmerija su podnijeli hladnoću kako bi pokazali svoju najnoviju opremu. VIP loža je uključivala raznoliku grupu međunarodnih gostiju. Prisustvovali su vrhunski političari iz susjedne Srbije. Tamo su bili ruski ambasador u BiH, službenik kineske ambasade i dva desničarska francuska poslanika u Evropskom parlamentu. Vinko Pandurević, osuđen za zločine protiv čovječnosti od strane tribunala koji su osnovali UN, dobio je istaknuto mjesto.

Zabrana negiranja genocida

No, mjesto pod reflektorima pripalo je Miloradu Dodiku. Šezdesetdvogodišnji lider bosanskih Srba i član tročlanog Predsjedništva zemlje dominirao je političkim životom posljednjih 15 godina u ovom dijelu Bosne poznatom kao Republika Srpska. Sada je u središtu najgore sigurnosne krize u zemlji od završetka rata 1995. godine.

Prošlog jula, odlazeći visoki predstavnik, najviši međunarodni zvaničnik koji nadgleda civilne aspekte Dejtonskog mirovnog sporazuma kojim je okončan rat u Bosni, uveo je zabranu poricanja genocida. Zvaničnici bosanskih Srba predvođeni Dodikom započeli su bojkot institucija na državnom nivou, čineći ih nefunkcionalnim. Skupština Republike Srpske je prošlog decembra sazvala posebnu sjednicu kojom je otvoren put za uspostavljanje paralelnih institucija u oblasti odbrane, sigurnosti, oporezivanja i pravosuđa. Ovo predstavlja direktan izazov za bosanske nacionalne institucije i suverenitet zemlje.

Dok političari bosanskih Srba poduzimaju korake ka secesiji, bošnjački zvaničnici su obećali da će štititi suverenitet zemlje svim raspoloživim sredstvima. Od 1995. godine nije postojao ovaj nivo neizvjesnosti u pogledu budućnosti Bosne.

Odgovor međunarodne zajednice bio je spor. Šest mjeseci nakon krize, Bajdenova administracija je konačno odlučila da djeluje. Početkom januara SAD su uvele sankcije Dodiku zbog podrivanja Dejtonskog sporazuma.

Nekoliko dana kasnije Dodik je održao banjalučku paradu u demonstraciji sile i prkosa. Ovim je obilježena 30. godišnjica osnivanja Republike Srpske, a Dodik nije propustio priliku da odbaci i Amerikance i vrhovni sud BiH, koji je tom prilikom proglasio neustavnim.

Kome sve treba uvesti snakcije

Očekuje se više američkih sankcija u narednim sedmicama i mjesecima. Međutim, oni će biti efikasni protiv Dodika samo ako se uvedu i prateće evropske sankcije. Dosadašnji odgovor Evrope sastojao se uglavnom od bljutavih izjava. U međuvremenu, Dodik je napravio zajednički cilj sa neliberalnim centralnoevropskim tvrdolinijašima, uključujući slovenačkog Janeza Janšu i mađarskog Viktora Orbana. Mađarski zvaničnici obećali su da će blokirati sve sankcije EU Dodiku.

To znači da bi glavne evropske sile, prvenstveno Velika Britanija i Njemačka, budući da EU ne govori jednoglasno o Bosni, trebale prednjačiti. Globalne britanske strateške ciljeve i geoekonomsku moć Njemačke treba iskoristiti za odgovor na pogoršanje situacije.

Trebalo bi uvesti sankcije Dodiku, njegovim najvišim savjetnicima i rukovodstvu Skupštine Republike Srpske koja je u decembru prošle godine održala kontroverznu vanrednu sjednicu. Poslovni subjekti povezani s Dodikom i njegovim režimom također bi trebali biti stavljeni pod sankcije u pokušaju da se presječe finansijska linija spasa koja održava separatističku politiku.

Da bi sankcije imale utjecaja, potrebno je preduzeti pet koraka.

Prvo, Velika Britanija i Njemačka trebale bi predvoditi zamrzavanje imovine Dodika i njegovih najbližih saradnika u tim zemljama.

Drugo, trebalo bi nametnuti zabranu putovanja separatističkim političarima i poslovnoj eliti koja je povezana i podržava njihovu politiku.

Treće, Velika Britanija i Njemačka bi također trebale uvesti ove sankcije za desetak političara iz svih etničkih grupa koji se bave koruptivnim radnjama.

Četvrto, britanske i njemačke humanitarne agencije trebaju jasno staviti do znanja da će obustaviti sve projekte razvojne pomoći u Republici Srpskoj dok ne dođe do promjene ponašanja.

Peto, velike evropske sile treba da prenesu direktnu poruku predsjedniku Srbije Aleksandru Vučiću, čiji je uticaj na Dodika značajan, da se secesija u Bosni neće tolerisati.

Ako se primjenjuju u tandemu sa američkim sankcijama, evropske mjere bi nametnule veći trošak separatističkim političarima, mijenjajući njihove kalkulacije. Britansko i njemačko vodstvo vjerovatno će slijediti druge evropske zemlje. Mir u Bosni sada počiva na spremnosti američkih i evropskih zvaničnika da rade zajedno na zaštiti poslijeratne izgradnje države na Balkanu – piše u Karačićevom tekstu za “Financial Times”.