in

Financial Times: EU mora slijediti primjer SAD po pitanju sankcija Dodiku

Evropska Unija mora da slijedi primjer Sjedinjenih američkih država po pitanju sankcija protiv člana Predsjedništva Bosne i Hercegovine Milorada Dodika, piše za Financial Times prof. dr. Hamza Karčić sa Fakulteta političkih nauka u Sarajevu, te navodi pet koraka koje treba napraviti kako bi te sankcije imale efekta.

Karčić svoju analizu za Financial Times počinje opisom neustavne proslave dana Republike Srpske 9. Januara u Banjaluci, navodeći kako su policija i žandarmerija tog dana “podnijeli hladnoću kako bi pokazali svoju najnoviju opremu” te kako je u VIP loži bila prisutna i grupa međunarodnih gostiju, uključujući političare iz Srbije, ruskog ambasadora u BiH, službenika kineske ambasade i dva desničarska francuska poslanika u Evropskom parlamentu. Uz to, istaknuto mjesto je dobio Vinko Pandurević, osuđen za zločine protiv čovječnosti.

“Ali u centru pažnje je bio Milorad Dodik,” piše on, navodeći da je ovaj član Predsjedništva BiH “dominirao je političkim životom posljednjih 15 godina u ovom dijelu Bosne.”

“Sada je u središtu najgore sigurnosne krize u zemlji od završetka rata 1995. Godine,” dodaje.

Neizvjesnost u pogledu budućnosti BiH

Zatim objašnjava kako je došlo do političke krize, od bojkota državnih institucija od strane predstavnika iz entiteta RS nakon što je bivši Visoki predstavnik Valentin Inzko nametnuo zakon o zabrani negiranja ratnih zločina u državi, do zaključaka Narodne Skupštine RS u decembru prošle godine o povlačenju iz nekih od ključnih državnih institucija.

“Ovo predstavlja direktan izazov za bosanske nacionalne institucije i suverenitet zemlje,” piše on.

Navodi da su u tome svemu bošnjački zvaničnici obećali da će štititi suverenitet zemlje svim raspoloživim sredstvima te da “od 1995. godine nije postojao ovaj nivo neizvjesnosti u pogledu budućnosti BiH.”

Ali, kako je ocjenio Karčić, odgovor međunarodne zajednice na ova dešavanja je dolazio sporo te je tek šest mjeseci nakon krize administracija predsjednika SAD Joe Bidena odlučila da djeluje što je rezultiralo sankcijama protiv Dodika početkom januara.

“Očekuje se još više američkih sankcija u narednim sedmicama i mjesecima. Međutim, one će biti efikasne protiv Dodika samo ako se uvedu i prateće evropske sankcije. Dosadašnji odgovor Evrope sastojao se uglavnom od blagih izjava,” upozorava Karčić, te dodaje da je u međuvremenu Dodik našao zajednički cilj sa “neliberalnim centralnoevropskim tvrdolinijašima, uključujući slovenačkog Janeza Janšu i mađarskog Viktora Orbana” i da su Mađarski zvaničnici obećali da će blokirati uvođenje sankcija EU protiv Dodika.

“To znači da bi glavne evropske sile — prvenstveno Velika Britanija i Njemačka, budući da EU ne govori jednoglasno o Bosni — trebale prednjačiti. Globalne britanske strateške ciljeve i geoekonomsku moć Njemačke treba iskoristiti za odgovor na pogoršanje situacije,” ocijenio je.

Pozvao je na uvođenje sankcija Dodiku ali i “njegovim najvišim savjetnicima i rukovodstvu Narodne Skupštine Republike Srpske koja je u decembru prošle godine održala kontroverznu vanrednu sjednicu” te je podcrtao da bi “poslovni subjekti povezani sa Dodikom i njegovim režimom također trebali biti stavljeni pod sankcije u pokušaju da se presječe finansijska linija spasa koja održava separatističku politiku.”

Pet koraka

Karčić zatim definira pet koraka koje bi trebalo poduzeti kako bi takve sankcije zaista imale efekat:

“Prvo, Velika Britanija i Njemačka trebale bi predvoditi zamrzavanje imovine Dodika i njegovih najbližih saradnika u tim zemljama.

Drugo, trebalo bi nametnuti zabranu putovanja separatističkim političarima i poslovnoj eliti koja je povezana i podržava njihovu politiku.

Treće, Velika Britanija i Njemačka bi također trebale uvesti ove sankcije za oko desetak političara iz svih etničkih grupa koji se bave koruptivnim radnjama.

Četvrto, britanske i njemačke humanitarne agencije trebaju jasno staviti do znanja da će obustaviti sve projekte razvojne pomoći u Republici Srpskoj dok ne dođe do promjene ponašanja.

Peto, velike evropske sile treba da prenesu direktnu poruku predsedniku Srbije Aleksandru Vučiću – čiji je uticaj na Dodika značajan – da se secesija u Bosni neće tolerisati.”

Na kraju Karčić navodi da bi, kada bi se ove sankcije implementirale paralelno sa sankcijama SAD, one mogle nametnuti “veću cijenu separatističkim političarima, mijenjajući njihove kalkulacije.”

“Britansko i njemačko rukovodstvo će vjerovatno slijediti druge evropske zemlje. Mir u Bosni sada počiva na spremnosti američkih i evropskih zvaničnika da rade zajedno na zaštiti poslijeratne izgradnje države na Balkanu,” zaključio je on.

Program televizije možete pratiti UŽIVO na ovom linku kao i putem aplikacija za Android|iPhone/iPad