in

Gotovo svako dijete će se suočiti s češćim toplotnim talasima do 2050. godine

UNICEF u novom izvještaju navodi da je svako četvrto dijete u svijetu već pogođeno klimatskim vanrednim stanjem, te procjenjuje da će se do 2050. godine gotovo svako dijete u svakoj regiji svijeta suočiti sa češćim toplotnim talasima.

Izvještaj pod imenom “Najhladnija godina ostatka njihovih života” predstavlja poziv na akciju za političke lidere koji i dalje rade za korist interesa velikih biznisa, iako su proteklih sedam godina bile najtoplije zabilježene.

Kako prenosi The Guardian, procjenjuje se da će stotine miliona dijece trpiti toplotne talase koji će trajati duže i biti ekstremniji, povećavajući opasnost od smrti, bolesti, gladi i prisilne migracije.

Izvještaj dolazi manje od dvije sedmice prije pregovora o klimi UN-a, Cop27, koji će se održati u Egiptu, u godini katastrofalnih ekstremnih vremenskih događaja, uključujući toplinske valove, oluje, poplave, požare i suše.

Prema podacima Unicefa, 559 miliona djece trenutno pretrpi najmanje četiri do pet opasnih toplotnih talasa godišnje, ali će se taj broj učetvorostručiti na 2 milijarde do 2050. godine, čak i ako se globalno zagrijavanje smanji na 1,7 stepeni, što je trenutno najbolji mogući scenario.

U najgorem slučaju, porastu od 2,4 stepena uzrokovanim sagorijevanjem previše fosilnih goriva kroz duže vrijeme, procjenjuje se da će 94% djece biti izloženo dugotrajnim toplotnim talasima koji će trajati najmanje 4,7 dana do 2050. godine.

Navodi se da će u ovoj “klimatskoj noćnoj mori” samo će mala područja Južne Amerike, centralne Afrike, Okeanije i Azije izbjeći opasno duge vrućine.

Uticaj toplotnih talasa na djecu

Djeca i dojenčad su manje sposobna regulisati svoju tjelesnu temperaturu, što ih čini ranjivijim na sveprisutne utjecaje ekstremnih i dugotrajnih vrućina od odraslih. To uključuje bezbroj zdravstvenih problema kao što su astma, kardiovaskularne bolesti, pa čak i smrt.

Osim toga, kako intenzivna vrućina pogoršava sušu, ona također može smanjiti pristup hrani i vodi, što može usporiti razvoj i povećati izloženost nasilju i sukobima ako su porodice prisiljene da migriraju. Istraživanja su također pokazala da ekstremna vrućina negativno utječe na koncentraciju djece i sposobnosti učenja.

Nicholas Rees, stručnjak za okoliš i klimu u Unicefu, upozorava da budućnost po pitanju vrućina izglerda “nevjerovatno mračno”.

“Što je planeta toplija, to su posljedice katastrofalnije”

Od polarnih regiona do tropskih krajeva, opasni toplotni talasi se povećavaju po učestalosti, trajanju i veličini i već ubijaju skoro pola miliona ljudi svake godine.

Samo ove godine, toplotni talasi u Kini isušili su rijeke i oštetili usjeve, dok su temperature dostigle 48C u Pakistanu, te su kiše bez presedana ostavile trećinu zemlje pod vodom. Rekordne temperature širom Evrope dovele su do desetina hiljada smrtnih slučajeva koje je bilo moguće spriječiti a usjevi su drastično smanjeni.

Unicefovi istraživači su ispitali potencijalnu izloženost djece toplotnim talasima te uzeli u obzir tri mjerila – trajanje, ozbiljnost i učestalost takvih pojava.

Ustanovili su da je godine 2020. bilo oko 740 miliona djece u 23 zemlje gdje su temperature prelazile 35C tokom najmanje 84 dana. Prema najgorem scenariju, ovo će porasti na 816 miliona djece koja žive u 36 zemlje, uglavnom u Aziji i Africi. Na takvim vrućinama, svakodnevne aktivnosti poput igre i škole su ugrožene, a više djece se razbolijeva ili umire.

Ustanovili su da će u najboljem scenariju jedno od troje djece u Evropi biti izloženo jakim toplotnim talasima do 2050. godine, a u najgorem scenariju dvoje od troje. U Americi će se izloženost jakim toplotnim talasima povećati pet puta sa 13 miliona na 62 miliona ddece 2050. godine.

S obzirom na to da će u roku od tri decenije gotovo svako dijete biti izloženo ekstremnoj vrućini čak i pod obećanjima o smanjenju fosilnih goriva u najboljem slučaju, Unicef poziva vlade da brže i intenzivnije rade na smanjivanju emisija i pomognu zajednicama da se pripreme za ono što dolazi.

“Moramo proširiti sredstva za adaptaciju jer utjecaj ovisi o sposobnostima porodica i zajednica da se nose s time… Pristup skloništu, vodi i klimatizaciji značit će život ili smrt”, rekao je Rees.

Zagovornici također pozivaju svjetske lidere na Cop27 da saslušaju mlade ljude i daju prioritet njihovim potrebama u pregovorima sljedećeg mjeseca.
“Klimatski šokovi 2022. godine prredstavljali su snažan poziv za buđenje po pitanju sve veće opasnosti koja nam preti“, rekla je Vanessa Nakate, klimatska aktivistica i ambasadorica dobre volje Unicefa.

“Ukoliko svjetski lideri na Cop27 ne preduzmu mjere da isprave kurs kojim se nalazimo, toplotni talasi će postati još oštriji nego što je očekivano”, dodala je.

Program televizije možete pratiti UŽIVO na ovom linku kao i putem aplikacija za Android|iPhone/iPad