in

Index o Čoviću: Potpisivao se ćirilicom, naručivao logoraše kao ćevape

Predsjednik HDZ-a BiH Dragan Čović ovih je dana ponovno u fokusu hrvatske javnosti zbog svojeg skandaloznog nastupa u Narodnoj Skupštini Republike Srpske, tijekom kojega je poručio “Čuvajte Republiku Srpsku!”. Istu onu Republiku Srpsku koja je nastala na etničkom čišćenju Hrvata i Bošnjaka piše Index.hr

Uslijedile su brojne osude u hrvatskoj i bosanskohercegovačkoj javnosti, ali i podrška Čoviću, ponajviše iz zapadne Hercegovine, u kojoj Čovićev HDZ BiH ima politički monopol.

Čović uživa veliku podršku hrvatskog premijera i predsjednika sestrinskog HDZ-a Andreja Plenkovića, ali i predsjednika RH Zorana Milanovića, naročito za njegovo savezništvo s Miloradom Dodikom, negatorom genocida i neformalnim vladarom Republike Srpske.

Čović danas dolazi u Zagreb na raport Plenkoviću, koji nije osudio njegov nastup u Banjoj Luci.

Predratni komunist koji se potpisivao na ćirilici

Tko je uopće Dragan Čović, vječni predsjednik HDZ-a BiH, koji je na čelu te stranke još od 2005. godine? Rođen je 1956. godine u Mostaru, gdje je završio i Strojarski fakultet.

Naravno, bio je član Saveza komunista, a naročito je zabavan detalj da se prije devedesetih godina prošlog stoljeća znao potpisivati ćirilicom. Kao i mnogi drugi HDZ-ovci u Hrvatskoj i BiH, nekad početkom 1990-ih se probudio – poput žohara iz Kafkinog Preobražaja – kao veliki Hrvat i katolik te od žestokog komunista postao žestoki nacionalist piše Index.

Prije toga je bio i prisutan u UJDI-ju (Udruženje za jugoslovensku demokratsku inicijativu), lijevo-liberalnom savezu intelektualaca čija je ideja bila demokratizacija Jugoslavije kako bi se na taj način spriječio njezin raspad. Za Index je to potvrdio Žarko Puhovski, jedan od inicijatora UJDI-ja.

U HDZ-u BiH je na početku bio pripadnik drugog ili trećeg ešalona stranke, a mnogi su bili podozrivi i prema njegovom komunističkom stažu. No Čović je uvijek bio snalažljiv čovjek te se nakon što je počeo rat u BiH izvrsno uklopio u strukture Herceg-Bosne, u međuvremenu u Haagu presuđene kao udruženi zločinački pothvat.

Naručivao logoraše kao ćevape

Čović je tijekom rata vodio važnu mostarsku tvrtku Soko, a iz te faze njegove karijere ostao je zapamćen dokument, tj. ”Zamolnica” u kojoj Čović traži da mu se na prinudni rad pošalje ”deset zarobljenika” iz logora HVO-a u kojima su držani Bošnjaci. Čoviću je odobren zahtjev, a on nikada nije demantirao da je potpisao tu zloglasnu zamolnicu, nego je tek rekao da ”nitko tko je tijekom rata boravio u Sokolu ne može reći da je bio zlostavljan”.

Oni koji su za Soko pod Čovićevim vodstvom radili kao robovi se ipak ne slažu te je više medija objavilo njihova svjedočenja u kojima opisuju da su im pijani vojnici HVO-a prijetili ubojstvom. Istina, ropski rad u tvrtki Soko bio je bolja opcija od svakodnevnih premlaćivanja, mučenja i ubijanja u logoru HVO-a Heliodrom, no teško da se zbog toga Čovića treba slaviti.

Sumnjivi izbori na kojima je postao predsjednik HDZ-a BiH

Nakon rata je krenuo njegov nezaustavljiv uspon u hijerarhiji HDZ-a BiH, a s vremenom je postao i predsjednik stranke. Doduše, HDZ BiH je vodio tako da je na jednim stranačkim izborima frakcija predvođena Božom Ljubićem – koji je sada HDZ-ov zastupnik u hrvatskom saboru iz ”dijaspore”, odnosno BiH – optužila da je izbore pokrao.

Ruku na srce, to je uobičajena HDZ-ovska praksa, s obzirom na to da je i Ivo Sanader izbornom krađom na stranačkom saboru pobijedio Ivića Pašalića, o čemu je između ostaloga svjedočio organizator te akcije Branimir Glavaš.

U svakom slučaju, Čović je stavio HDZ BiH pod svoju kontrolu 2005. godine i od tada drma ovom strankom. Nakon rata je zauzimao i niz istaknutih političkih dužnosti u institucijama Federacije BiH i na državnom nivou: ministar financija, potpredsjednik vlade, član predsjedništva. Iz toga se vuku razni repovi i afere, a bio je i optužen za niz kriminalnih djela.

Izgradio si hacijendu kod Mostara

Čović je poznat i po tome da je zbog izgradnje velelijepe vile u predgrađu Mostara, koja podsjeća na hacijendu nekog šefa južnoameričkog narko-kartela, navodno dao skrenuti tok rijeke Radobolje. Ipak, postoje i oni koji tvrde da je to spin.

Obitelj Čović je nakon rata postala vlasnik raznih luksuznih nekretnina, uz službeno objašnjenje da sve to mogu zahvaliti bogatom puncu, ocu Čovićeve supruge Bernardice. Bivši ambiciozni komunist proteklih se godina rado pojavljivao i u prvim redovima ustaškog derneka na Bleiburgu, koji je Austrija u međuvremenu konačno zabranila.

U Zagrebu je proteklih godina Čović postao omiljeni gost. 2018. godine je, dok je još bio član Predsjedništva BiH, dobio počasni doktorat Sveučilišta u Zagrebu, što je također popraćeno nizom kritika.

Omiljeni gost državnog vrha u Zagrebu

“Čestitam akademiku, članu Predsjedništva BiH Draganu Čoviću, na počasnom doktoratu! To je lijepo priznanje za njegov ukupni akademski rad, angažman kao profesora i političara te jedan signal Sveučilišta u Zagrebu ne samo njemu, nego i Hrvatima u BiH”, poručio je tada na Twitteru Plenković, koji je i osobno došao na dodjelu počasnog doktorata Čoviću.

Naročito je smiješan dio Plenkovićeve izjave onaj o ”ukupnom akademskom radu” Dragana Čovića, jer u tom segmentu svojeg djelovanja nije ostavio neki veliki trag. Naročito je pak zabrinjavajuće što se Čovićev počasni doktorat interpretira kao poruka bosanskohercegovačkim Hrvatima. “Budi kao Čović pa ćeš biti nagrađen počasnim doktoratom i najvećim počastima u Zagrebu”, zapravo glasi ta poruka.

Sukob sa Željkom Komšićem

Nova faza Čovićeve političke karijere krenula je kada je u jesen 2018. izgubio mjesto člana Predsjedništva BiH iz reda hrvatskog naroda. Izabran je Željko Komšić, većinom glasovima Bošnjaka, što je pokrenulo projekt izmjene izbornog zakona koji Čović ni do danas nije uspio ostvariti. Mnogi sumnjaju da to doista i želi.

Evo kako je Čovića za Index opisao Franjo Šarčević, urednik lijevo-liberalnog portala Prometej.ba.

“Čović je mješavina tehnokrata i paradnog nacionalista, beskrupulozni vladar koji desetljećima ne prestaje obmanjivati hrvatski narod u BiH, koji je na prostoru koji kontrolira uspostavio carstvo korupcije, kriminala i duhovnog pustošenja, koji se u svom političkom djelovanju ne zamara moralnim pitanjima”, rekao je Šarčević.

“Opozicija unutar hrvatskog stanovništva BiH je gotovo nestala”

Upozorio je i da je u posljednjih petnaestak godina Čović uspio staviti šapu na gotovo sve hrvatsko u Bosni i Hercegovini: sveučilište, Crkvu, medije, druge političke stranke.

“Opozicija unutar hrvatskog stanovništva BiH je gotovo nestala, čemu je – bar je to lako dokazati – dosta doprinio i komšićizam. I to je razlog što Čović može komotno inzistirati na izmjenama izbornog zakona, a istovremeno priželjkivati da do njih ne dođe, jer zna da će se Hrvati iz straha od preglasavanja i političkog nestanka homogenizirati i dati glasove njegovoj stranci”, naveo je Šarčević.

Čović je 2019. ponovno izabran za predsjednika HDZ-a BiH. Nije imao protukandidata. Nakon prebrojanih 486 glasova sudionika sabora HDZ-a BiH, za Čovića je glasao 481 zastupnik, a pet glasova bilo je nevažećih.

Proteklih godina glumi velikog europejca

Nakon što je izletio iz Predsjedništva BiH Čović je odjednom postao veliki europejac, prilagodivši se tako fiksacijama Andreja Plenkovića, koji je cijelu hrvatsku diplomaciju upregnuo u to da se promijeni izborni zakon kako bi se Čovića ponovno moglo ugurati u Predsjedništvo.

“HDZ BiH predvodnik je integracija Bosne i Hercegovine u Europsku uniju i NATO. Za razliku od dijela političkih opcija u BiH koje se samo deklarativno zalažu za članstvo u EU i NATO-u, a u stvarnosti blokiraju napredak BiH, HDZ je svojim djelovanjem dokazao svoje ciljeve”, hvalili su se iz ove stranke.

Rođendanska proslava koja ga je razotkrila

No, o tome kako Čović vidi samoga sebe možda najbolje svjedoči prošlogodišnja proslava 65. rođendana koju je organizirao u Ljetnikovcu Radobolja u Mostaru.

Na njoj je bio i hrvatski ministar vanjskih poslova Gordan Grlić Radman, no glavni je gost bio definitivno Milorad Dodik, član Predsjedništva BiH iz srpskog naroda i neformalni vladar Republike Srpske. Dodik je na Čovićev rođendan došao helikopterom, koji je sletio na travnjak stadiona HŠK Zrinjskog. I to nakon što je zabranio korištenje vojnog helikoptera u gašenju požara na području na kojem pretežito žive Hrvati.

Čoviću to nije smetalo, dočekao je Dodika s osmijehom na licu, kao najdražeg prijatelja, što nije daleko od istine. Čović i Dodik već su nekoliko godina bliski politički suradnici, Čović je bio i na proslavi Dana Republike Srpske u Banjoj Luci, a ne smeta mu ni Dodikova izjava da bi “radije u zatvor nego priznao genocid u Srebrenici”.

Izmišljeni obiteljski grb Čovića

Zabavi je prisustvovao i tajkun i lider SBB-a Fahrudin Radončić, dok su goste zabavljali Halid Bešlić i klapa Intrade. Čović je na rođendanu predstavio i sklepani obiteljski grb, koji je postao hit na društvenim mrežama.

Grb je dizajnirala i registrirala jedna firma iz Rijeke u lipnju ove godine, a na svojim su službenim internetskim stranicama objavili i neke pojedinosti o grbu.

“Na plavom glava štita. U plavom polju zlatni koračajući lav drži mač u desnici. Glava štita raskoljena. Desno crveno-srebrna šahovnica (4×3), lijevo u srebrnom polju crveni latinski križ. Plašt crveno-srebrn i plavo-zlatan. Na kacigi s vijencem (crven-srebrn-plavi-zlatni-crven-srebrn) stoji orao uzdižućih krila, zlatno naoružan, u kandžama drži poskoka”, navedeno je u opisu Čovićevog skorojevićevskog grba.

Savezništvo i prijateljstvo s Dodikom

S Dodikom je u međuvremenu postao i prijatelj. Došao je i prije par godina na proslavu neustavnog Dana Republike Srpske, na kojem se slavi genocid. Za Dodika, koji stalno prijeti raspadom BiH, Čović kaže da “nije destabilizirajući faktor”.

U svakom slučaju, Dragan Čović ne pokazuje namjeru da se povuče s političke scene. Njemu je dobro, a otkako je postao predsjednik HDZ-a BiH, broj Hrvata se u susjednoj državi prepolovio navodi se u iscrpnoj analizi portala Index.hr