in

Kako se poricanje zla i upiranje prsta u tuđe uklapa religioznost?

Kako se poricanje, relativiziranje, upiranje prsta u tuđe zlo uklapa u religioznost? Ko su junaci današnjice, mirovnjaci ili ratnici? Kako da koristimo historiju za mir i dijalog, a ne produbljivanje konflikta za su govorili Zdravko Kujundžija – predsjednik Udruge Centar za mirovno obrazovanje i mirovna aktivistica Amra Pandžo.

Kujundžija je kazao kako je Centar za mirovno obrazovanje osnovan s ciljem da se religijski kapaciteti koje posjeduju narodi koji žive u BiH iskoriste za nešto pozitivno.

“Jer se većina naroda u BiH izjašnjava kao izrazito religiozni, da se pripadnost zajednicama i vjera iskoriste za nešto pozitivno”, rekao je Kujundžija.

Ovaj Centar je organizovao dva projekta 2020. godine, Školu mira, koja je ukupila učenike 9. razreda iz šest škola u BiH, koji su poduzeli niz aktivnosti koji su njima potrebni u današnje doba.

Drugi projekat su okrugli stolovi – gdje su se prisjećali najvažnijeg događaja susreta kršćana i muslimana, vjerovatno u historiji, kako je rekao. Riječ je o godišnjici 800. godišnjice susreta franje Asiškog i sultan Malik al-Kamila.

“Službene religijske zajednice nisu iskoristile taj susret, a obilježava se diljem svijeta. Papa Franjo se 2009. godine uputio u brojne zemlje, da pokaže kako je važan susret kršćana i muslimana”, rekao je Kujundžija.

Religija pokazuje prolaznost pojedinca

U međuvremenu, sve više se poriče i relativizira zlo. Kako pomiriti religioznost sa onim što vidimo na djelu u BiH i regionu?

“Meni je žao što imamo teške teme, voljela bih da savjetujem svima da posmatramo ovu situaciju iz lakše pozicije. Nismo mi svi toliko bitni na svijetu, prvo je tu religija važna – gdje pokazuje prolaznost. Trebali bismo sve gledati iz najljepše vizure”, rekla je Pandžo.

U kontekstu izmjena Krivičnog zakona BiH kojima se zabranjuje negiranje genocida i veličanja ratnih zločina, Pandžo je rekla da je za početak važno da bošnjačka strana pogleda sama sebi u srce.

“Važno je da bošnjačka strana pogleda sama sebi u srce, kada bi svi Srbi sutra izašli i rekli ‘priznajemo genocid’, da li bi se tu završilo sve? Važno je da je do zakona došlo, da bismo transformirali konflikt. Važno je da pogledamo u sebe i kažemo ‘na čemu ja zamijeram’”, izjavila je gošća .

“Postoje ljudi koji smatraju da je bilo onako kako je bilo, ali ne mogu da se nose sa idejom šta se dešavalo, pa odbijaju etiketu. Ne možemo biti sa svima u istom dijalogu, ali u dijalogu moramo biti”, poručila je Pandžo.

Mogućnost za oprost je jednaka

Ona je pitala – kada su se susretli u Krstaškom ratu franjo Asiški i sultan al-Kamil – da li su smatrali da ljudi relativiziraju zločine.

“Da li nas uvijek kada idemo prema miru i želimo početi novu budućnost – da li nam se kaže da relativiziramo? Religija nam u tome može pomoći, mislim da je religija prijatelj – ako je posmatramo na način da je svaki zločin jednak, ma ko ga počini. Mogućnost za oprost je jednaka, ali se moramo odmaći korak od dnevno-političkog”, navela je Pandžo, dodavši da sve svete religijske knjige zapravo to i podcrtavaju.

Ipak – njoj se čini da “upadamo u kocku koja se čini kao bezizlazna”.

Na pitanje – ko danas nameće narative, jer politika kreira atmosferu – od koga treba krenuti – Pandžo je kazala:

“Mi smo kreireali političare, nisu nam delegirani, izabrani su. Svako od nas u sebi ima malog političara, kakav bi postao da ima priliku, malog moćnika koji bi gledao svoje ineterese. Pitanje je koliko razmišljamo o zajednici”.

Povezani smo i tičemo se jedni drugih, navela je gošća .

“Političari su prvi odgovorni, ne vidim potencijala u mojoj generaciji političara, ali moramo odgajati generaciju koja će imati snagu identiteta i prihvatati onog drugog. Tako možemo gledati kako da zajedno rastemo”, poručila je Amra Pandžo.

Što se tiče kreiranja narativa – ocijenila je da su “svi saučesnici”:

“I naša trauma i političari, oni koji manipuliraju nama”.

Postoji dijalog između religija, ali…

Kujundžija je napomenuo da je Pandžo poentirala u važnoj stvari – a to je da se razgovara o obrazovanju, budućnosti, svijetu u kojem živimo.

“Puno je važnije kako mi reagiramo na te negativne priče koje nam dolaze od vladajuće politike. Koliko ljudi vjeruje u laži i negativnosti koje se šire sa malih ekrana”, kazao je.

“Mi imamo dijalog religija, ali to ostaje dijalog na razini okruglih stolova. Kod nas je važnija članska iskaznica, ne samo stranačka, nego i u nekoj vjerskoj zajednici, koja omogućava posao i privilegije”, rekao je Kujundžija – ocijenivši da niko ne može imati pristup bogu, dati mu žrtvu “ako se nisam izmirio sa bratom ili sestrom svojom”, a to su zapravo svi oni s kojima ljudi žive i među kojima žive.

“Morate se izmiriti sa svima s kojima živite. To je bezuvjetno. Ne mogu imati odnos sa svevišnjim, sa prirodom, ako se nisam izmirio s njima”, rekao je Kujundžija u Novom danu na .

Ko su religiozni nevjernici?

Amra Pandžo je kazala kako ljudima, pa i političarima i generalno vođama ne fali činjeničkog znanja o religijji.

“Poenta je – religiozni nevjernici. Možete biti religiozni, upražnjavati to, ali ako u vašem srcu vjera mora biti nešto što je živo, djelatno, što je živo što osjeća onaj preko puta vas. U srcu vašem taj emocionalni naboj, bolest, otrov da izađe, to je ono što gospodar svjetova savjetuje kroz Kur’an”, navela je pandžo.

Tako je moguće živjeti, a gosti su istakli da je upravo to pouka priče o susretu franje Asiškog i sutana Malika.

“Trebamo gledati da su heroji oni ljudi koji su strajali i branili čovjeka, ma ko taj čovjek bio”, zaključila je na koncu.

Donosimo snimak kompletnog gostovanja.

Program televizije možete pratiti UŽIVO na ovom linku kao i putem aplikacija za Android|iPhone/iPad