in

Koliko novca bi riješilo glad u svijetu, a koliko se godišnje troši na vojsku?

Ekstremno siromašni žive bez podrške, gledajući kako ih ekonomski rast i prosperitet zaobilaze. Svjetska ekonomija ih izbjegava, žive živote u oskudici, bez dovoljno hrane, pristupa čistoj vodi ili odgovarajućim sanitarnim uslovima. Bez pristupa sigurnom skloništu, zdravstvenoj zaštiti, edukaciji, kulturi ili obrazovanju, siromašni jug neprestano pati zbog bogatog sjevera. Sa druge strane, bogati sjever hiperprodukcijom gradi sebi lagodniji život bez pogleda na ostavljene posljedice koje najviše pogađaju najranjivije kategorije.

Ove godine, svjetska vojna potrošnja po prvi put je prešla 2 triliona dolara (da biste izbrojali do trilion bilo bi potrebno 31.709 godina da dođete do konačnog broja).

Postavlja se pitanje: Na koji način smo dopustili da izrada autodestruktivnog oružja premašuje volju za iskorjenjivanje siromaštva koje bi se (potencijalno) moglo riješiti sa malim postotkom rashoda vojnih finansiranja? Brojke, statistike, omjere i razlike pročitajte u nastavku teksta.

Globalno siromaštvo

Procjenjuje se da je 1,1 milijarda ljudi, ili 16% svjetske populacije, živjelo u ekstremnom siromaštvu 2010. godine, a skoro dvije milijarde 1990. godine.

Po podacima Svjetske banke, tokom tri decenije, broj ljudi koji žive u ekstremnom siromaštvu – definisani kao oni koji žive sa manje od 2,15 dolara po osobi dnevno  – opada. Ali trend je prekinut 2020. godine, kada je siromaštvo poraslo zbog poremećaja uzrokovanih krizom COVID-19.

Broj ljudi u ekstremnom siromaštvu porastao je za 70 miliona na više od 600 miliona ljudi. Globalna stopa ekstremnog siromaštva dostigla je 9,3 posto, u odnosu na 8,4 posto u 2019

Gotovo 1 od svakih 10 ljudi na svijetu živi ispod međunarodne granice siromaštva. To je 689 miliona ljudi koji se bore da prežive sa manje od 1,90 dolara dnevno. A skoro 2 milijarde ljudi, ili 26,2% svjetske populacije, živi s manje od 3,20 dolara dnevno.


Oporavak postaje neujednačen. Rastuće cijene hrane i energije – dijelom podstaknute ratom u Ukrajini i klimatskim šokovima i sukobima – omele su brzi oporavak.

Do kraja 2022. čak 685 miliona ljudi bi i dalje moglo da živi u ekstremnom siromaštvu.

Posljednjih godina smo uvidjeli da kada priroda udari, siromašni u svijetu najviše pate. Siromaštvo i životna sredina su usko povezani, a oni koji žive ispod granice siromaštva su duboko pogođeni krčenjem šuma, nedostatkom sigurne vode, prirodnim katastrofama, eksploatacijom prirodnih resursa i mnogim bolestima.

Svake godine 26 miliona ljudi padne u siromaštvo zbog prirodnih katastrofa. Zemljotresi, zajedno sa cunamijima koje su izazvali, ubili su više ljudi nego sve druge vrste katastrofa zajedno, odnijevši gotovo 750.000 života između 1994. i 2013.

Uragani imaju razarajući učinak na siromaštvo jer usporavaju razvoj i uzrokuju pad zaposlenosti. Konkretno, uragani uzrokuju pad razvoja i gubitak BDP-a.

Suša je pogodila više od milijardu ljudi između 1994. i 2013. godine, ili 25% svjetske populacije. Više od 40% suša bilo je u Africi, što ukazuje na to da su zemlje sa nižim dohotkom još uvijek preplavljene sušom uprkos efikasnim ranim upozorenjima.

Najsiromašniji su se također suočili sa velikim zastojima u zdravstvu i obrazovanju koji će, ako se ne riješe političkim djelovanjem, imati trajne posljedice po izglede za njihov doživotni prihod.

Možda najviše razočaravajuća činjenica jeste da čak 11 miliona djece na svijetu živi u siromaštvu. Bez prava na obrazovanje, edukaciju, igru, društveno-kulturne aktivnosti -bez obzira gdje se nalaze- djeca koja odrastaju u siromaštvu pate od lošeg životnog standarda, razvijaju manje vještina za rad ili su čak prisliljena na rad.

Nažalost, samo ograničen broj vlada je eliminaciju dječijeg siromaštva postavio kao nacionalni prioritet.

Procjenjuje se da jedna osoba umire od gladi svake četiri sekunde.

Svjetski vojni rashodi

Ukupni globalni vojni rashodi porasli su za 0,7 posto u realnom iznosu u 2021. godini, na 2113 milijardi dolara.

Pet najvećih potrošača u 2021. bile su Sjedinjene Države, Kina, Indija, Ujedinjeno Kraljevstvo i Rusija, koje zajedno čine 62 % rashoda, prema novim podacima o globalnoj vojnoj potrošnji koje je objavio Štokholmski međunarodni institut za istraživanje mira (SIPRI).

Svjetska vojna potrošnja dostigla je rekordne nivoe.


Koje zemlje najviše troše na vojsku?

Sjedinjene Države su bile vodeća nacija u pogledu vojnih rashoda, potrošivši 801 milijardu dolara kako bi 2021. godine činile gotovo 38% globalne vojne potrošnje.

Sljedeća najveća vojna potrošnja u 2021. bila je Kina, koja je potrošila 293,4 milijarde dolara i činila skoro 14% globalne vojne potrošnje.

Indijska vojna potrošnja od 76,6 milijardi dolara zauzela je treće mjesto u svijetu. Ovo je više za 0,9 posto u odnosu na 2020. i za 33 posto u odnosu na 2012. U nastojanju da se ojača domaća industrija oružja, 64 posto kapitalnih izdataka u vojnom budžetu za 2021. bilo je namijenjeno za nabavku oružja domaće proizvodnje.

Dok je Rusija bila tek peta najveća nacija po vojnim troškovima od 65,9 milijardi dolara u 2021. godini, bila je među državama na višem rangu u pogledu vojne potrošnje kao udjela u BDP-u.

Njemačka – treći najveći potrošač u srednjoj i zapadnoj Evropi – potrošila je 56,0 milijardi dolara na svoju vojsku 2021. godine, ili 1,3 posto svog BDP-a.

Godine 2021. vojni budžet Irana je povećan prvi put u četiri godine, na 24,6 milijardi dolara.

Osam članica Evropskog sjevernoatlantskog saveza (NATO) postiglo je cilj Alijanse da potroši 2 posto ili više BDP-a na svoje oružane snage 2021. godine.

Godine 2021. vojna potrošnja Katara iznosila je 11,6 milijardi dolara, što ga čini petim najvećim potrošačem na Bliskom istoku.

Svi podaci su uzeti iz istraživanja štokholmskog instituta SIPRI.

I šta ćemo sad?

Prema Ceres2030, inicijativi koju vode fondacije, univerziteti i naučnici koji rade na pronalaženju rješenja za siromaštvo, vlade koje bi učestvovale u akciji bi u prosjeku morale uložiti dodatnih 14 milijardi dolara u stranu pomoć svake godine do 2030. kako bi se, makar glad, na održiv način zaustavila.

Prema Ceresu, ove vlade bi trebale prikupiti prihode kako bi potrošile u prosjeku oko 19 milijardi dolara svake godine do 2030. kako bi se zaustavila glad.

Trošak okončanja siromaštva, prema istraživanjima iznosi 175 milijardi dolara godišnje tokom 20 godina.

Ovaj godišnji iznos manji je od 1 posto ukupnog prihoda najbogatijih zemalja svijeta i samo je četiri puta veći od vojnog budžeta Sjedinjenih Država za jednu godinu.

Iz cijele priče proističe zaključak da globalno siromaštvo, baš kao i globalna glad, može biti definitivno riješeno samo većim učinkom velikih ekonomskih sila.

Sa druge strane, ostaje otvoreno pitanje: kada smo tačno došli do toga da je izrada uređaja za masovno uništenje važnija od 11 miliona djece koja ne mogu imati kvalitetno i sretno djetinstvo?

Ideologije moći i raskoša dovele su cjelokupno stanovništvo na ogroman jaz među klasama u kojima najmanji učesnici u konzumaciji trpe višestoljetne posljedice.

Da li ćemo ikad premostiti ego i početi shvatati da jedini život u kojem je moguće blagostanje za sve na Zemlji, je onaj u kojem su ljudi važniji od oružja?

Program televizije možete pratiti UŽIVO na ovom linku kao i putem aplikacija za Android|iPhone/iPad