in

“Ljudi i kompanije iz SAD ne mogu imati posla ni sa kim ko je na listi sankcija”

U ekskluzivnom intervjuu za John E. Smith je nekadašnjdi direktor OFAC-a, odjela za sankcije američkog ministarstva finansija i jedan je od ljudi koji najbolje poznaju američki proces sankcionisanja te aktuelni partner u advokatskoj kompaniji Morrison & Foerster poručuje da nijedan američki državljanin, institucija, kompanija po američkom zakonu ne smiju sarađivati niti dijeliti bilo kakve informacije s Miloradom Dodikom ili drugim sankcionisanim osobama ili kompanijama iz BiH.

Smith dodaje i da će SAD aktivno raditi na razmjeni informacija s drugim zemljama o sankcionisanim osobama i one će sigurno slijediti korake SAD-a po pitanju sankcija. Bivši direktor OFAC-a također dodaje da će svi sankcionisani biti ekonomski i finansijski izolovani, ali i da međunarodne finansijske institucije mogu biti dio procesa sankcija odnosno pritiska na one koji stvaraju probleme.

: Jedno od pitanja je šta ove sankcije znače za pojedinca, ali i šta znače za entitet, ne kao medijski subjekt u ovom trenutku, već samo kao entitet. Šta će Sjedinjene Države zahtijevati od Ministarstva finansija, od State Departmenta, od kompanija u Sjedinjenim Državama ili kompanija izvan Sjedinjenih Država, da urade kada su ova osoba i ovaj entitet u pitanju, što je primjenjivo na bilo koju drugu osobu ili bilo koji drugi entitet u svijetu, posebno u Bosni i Hercegovini.

SMITH: Apsolutno. To je sjajno pitanje. I ono zbog koje se ljudi često zbune. Imajte na umu da se američke sankcije primjenjuju na osobe iz SAD-a, na američke kompanije, u jurisdikciji Sjedinjenih Država. Dakle, ono što sankcije općenito znače je da ja kao Amerikanac, nijedna američka kompanija, nijedan američki pojedinac ili entitet ne možemo imati posla sa bilo kojim pojedincem ili entitetom koji je stavljen na listu sankcija. Nezakonito je da bilo ko to radi. Dakle, oni mogu imati široke implikacije zbog širokih efekata američkih kompanija, američkog dolara i drugih, kako se koriste širom svijeta. Sada, iako je fokus na Amerikancima, to također znači da osobe koje nisu iz SAD-a ne mogu koristiti ljude poput mene, ne mogu koristiti američki dolar. Ne mogu koristiti robu porijeklom iz SAD-a u bilo kojoj stvari koja se može odnositi na sankcionirane strane. Dakle, to bi uticalo na Vas, u Vašem regionu, uticalo bi na bilo koga bilo gdje u svijeetu. Ne možete uključiti osobe iz SAD ili tehnologije ili finansijske usluge i bilo šta što ima veze sa ovim ljudima ili ovim kompanijama.

: Na primjer, uzeću ATV kao primjer, ako, na primjer, neko želi prodati hardver ili softver potreban za proizvodnju TV programa ATV-u, koji je proizveden ili djelomično proizveden u Sjedinjenim Državama, toj kompaniji nije dozvoljeno po zakonu da proda tu imovine tom subjektu.

SMITH: Uglavnom to je tačno. Reći ćemo djelimično proizveden. Vjerovatno postoje neka pravila u pogledu nivoa porijekla iz SAD-a, robe i usluga koja mogu biti uključena u to. Ali uglavnom, to je pravilo. Ništa što se dotiče SAD ne bi trebalo da ide bilo kom sankcionisanom pojedincu ili entitetu. Tako da je to tačno. Druga stvar oko koje biste morali biti zabrinuti je da morate biti zabrinuti zbog rizika od izvršenja od Sjedinjenih Država. Stoga kompanije širom svijeta uglavnom pokušavaju igrati na sigurno i ne poslovati sa sankcioniranim stranama zbog rizika od nametanja Sjedinjenih Država.

: Šta je sa gospodinom Dodikom kao političarem, kao pojedincem, ako, na primjer, želi da ima bilo kakav poslovni dogovor ili kontakt, čak i sa političarima u Sjedinjenim Državama, šta bi za njih bilo pravilo kada bi komunicirali sa nekim, takvom osobom na spisku sankcija?

SMITH: Dakle, ne možete, ako ste američka osoba ili kompanija, ne možete imati posla ni sa kim ko je na listi sankcija, osim ako vlada SAD nije eksplicitno rekla da je to u redu. Dakle, mogli bismo se pozdraviti, mogli bismo razmijeniti pozdrave, ali osim toga, osoba iz SAD-a ne može pružiti nikakvu robu ili uslugu. Čak i ja da pružim neku vrstu informacija, da dam informaciju u razgovoru, to može biti pružanje usluge. Dakle, veliki pojedinci ili entiteti koji su stavljeni na spiskove sankcija su isključeni iz poslova sa Sjedinjenim Državama.

: Glede finansijskih sankcija, jedno pitanje je ovdje bilo posebno važno. Šta, na primjer, sa bankama koje nisu u vlasništvu Sjedinjenih Država, ali posluju sa Sjedinjenim Državama. Šta ako fizičko ili pravno lice ima račun u toj banci? Da li bi bili pod prijetnjom sankcija ili pod sankcijama, jer imaju posla sa tom osobom koja je na listi sankcija Sjedinjenih Država.

SMITH: Dakle, postoje dva odgovora na to, i skoro da je to i da i ne. Zakonski banka izvan Sjedinjenih Država može poslovati sa sankcioniranom stranom, a također i sa Sjedinjenim Državama, sve dok nemaju nikakve veze sa sankcioniranom stranom u okviru svog poslovanja u Sjedinjenim Državama. Tako da to mogu učiniti ako ostanu odvojeni i drže posao odvojenim, to je prvi i legalan odgovor. Ali drugi odgovor je da su globalne banke zabrinute za Sjedinjene Države. Zabrinuti su zbog mjera provođenja iz Sjedinjenih Država. Dakle, globalne banke općenito, iz razloga opreznosti, teže da odstrane ljude, stranke koje su sankcionirane pod američkim sankcijama jer jednostavno nije vrijedno njihovog rizika. Poslovi rada sa sankcionisanim stranama nisu vrijedni rizika izvršenja koji bi imali od Sjedinjenih Država.

: Još jedan element koji želim da Vas pitam je – možemo li vidjeti, na primjer, državne institucije kao što su ministarstva ili uredi, pa čak i vlada da budu pod sankcijama Sjedinjenih Država, jer neko radi nešto u vezi s tim.

SMITH: Dakle, da, Sjedinjene Države su u prošlosti stavljale državne institucije na mnoge od svojih različitih programa sankcija i posebno ciljane agencije ili entitete vlade pod američke sankcije. Dakle, to je nešto što se može dogoditi. Općenito se događa u eskalaciji kada stvari nastave da se pogoršavaju između Sjedinjenih Država i vlade ili regije, tada će Sjedinjene Države eskalirati i prijeći od zvaničnika do neke od agencija ili institucija vlade. Jednostavno rečeno zato što je državni službenik stavljen na listu za sankcije, to ne znači da je i sama vlada na listi za sankcije. To moraju eksplicitno da urade SAD.

: Da Vas pitam hipotetički, kada bi na primjer Narodna skupština Republike Srpske povukla neki potez, koji bi destabilizirao ili Parlament FBiH, što je drugi entitet u BiH, da naprave potez koji bi destabilizirao BiH, ili ugrozio Dejtonski mirovni sporazum, da li bi vlada SAD mogla reći, u redu, stavljamo sankcije Parlamentu ili Vladi Federacije ili Vladi RS.

SMITH: Da, mogu. Generalno ono što bi uradili, generalno ono što bi američka vlada uradila je da sankcioniše one lidere u parlamentu ili negdje drugdje za koje smatraju da su destruktivne snage, one koje potkopavaju američku nacionalnu sigurnost i ciljeve vanjske politike. Ali tehnički, američka vlada ima mogućnost da sankcioniše i pojedince i entitete, a entiteti uključuju dijelove vlade.

: Dozvolite mi da Vas pitam i ovo – da li je moguće vidjeti, na primjer, međunarodne finansijske institucije, poput MMF-a ili Svjetske banke da budu dio ovih sankcija i da se kaže, jer oni posluju sa Sjedinjenim Državama, a Sjedinjene Države su također član, da sankcioniraju nekoga u BiH, smanje iznos novca ili prekinu bilo koji program ili ugovor o finansiranju u ovom trenutku sa Bosnom i Hercegovinom ili dijelovima Bosne i Hercegovine.

SMITH: Dakle, odgovor je da, ali na malo drugačiji način. Ekonomske sankcije su samo jedno od oruđa američke vlade u pokušaju da poboljša odnose i zaustavi aktivnosti koje narušavaju međunarodni mir i sigurnost. Dakle, ekonomske sankcije su jedno od oruđa, vizne sankcije su još jedno oruđe, a takođe i posudba i drugo finansiranje preko međunarodnih institucija, poput onih koje ste naveli, bilo bi još jedno sredstvo. A SAD bi pokušale da iskoriste svoj uticaj u tim institucijama da zaustave bilo kakvu vrstu posudbe ili finansiranja, koje bi moglo biti način da se izvrši pritisak na vladu ili režim da potkopa međunarodni mir i bezbjednost.

U videu pogledajte šta Smith kaže o tome kako se vode istrage koje u konačnici dovedu do sankcija, koje sve alate SAD ima na raspolaganju, o efikasnosti sankcija, ali i o tome kako se ove sankcije razlikuju od onih koje nameće State Department.

Program televizije možete pratiti UŽIVO na ovom linku kao i putem aplikacija za Android|iPhone/iPad