in

Matthews za : Otisak klimatskih promjena širom svijeta je vrlo jasan

Profesor Damon Matthews sa Univerziteta Concordia bio je među autorima dugo očekivanog izvještaja IPCC -a o klimatskim promjenama.

Izvještaj koji je objavljen u ponedjeljak dao nam je prilično mračan pogled na budućnost Planete u pogledu klimatskih promjena ako ne poduzmemo hitne mjere.

Međutim, profesor Matthews kao i dobar dio njegovih kolega smatra da vrata još nisu zatvorena, ali da li će ostati otvorena odgovor će se znati u budućnosti.

Sve su procjene ovog izvještaja poprilično mračne. Ne daju nam puno prostora za optimizam, ako nešto ne promijenimo. Možete li ukratko sumirati šta su ključni zaključci ovog izvještaja i kakve su preporuke?

Mislim da su ključni zaključci doista naredno poglavlje svakog izvještaja kojeg IPCC objavi. Klimatske se promjene dešavaju. Sada smo na 1.1, 1.2. stepena iznad industrijske temperature. A temperature rastu i nastaviće rast, osim ako ne smanjimo emisiju satkleničkih plinova u atmosferu. Mislim da je otisak klimatskih promjena širom svijeta vrlo jasan. U skladu je sa naučnim projekcijama. Tako da smo poprilično na putu ka klimi koja se sve više mijenja i sve opasnijim klimatskim uslovima. Stvar je u tome da ako klimu želimo unutar dobrog kruga održati, ako želimo ispuniti ciljeve Pariškog klimatskog sporazuma, da bismo promijenili put budućnosti moramo početi što više možemo emisije smanjivati na nulu.

Među zaključcima i ono što je jedan od predsjednika radne grupe Won rekao jeste da bismo trebali sve više očekivati onih događaja kakve smo proteklih sedmica vidjeli, sa toplotom, poplavama, rastom nivoa mora i temperature. Također, ako nešto ne promijenimo, progresija će biti brža nego ikada?

Sigurno je da su toplotni talas i ekstremna vrućina veoma jasno povezani sa prosječnom globalnom temperaturom. Dok se bilježi rast prosječnih globalnih temperatura, rasti će i broj toplotnih talasa. Također, poplave i vlažni uslovi su jako povezani sa globalnom temperaturom, regionalno je to malo teže predvidjeti. Ali da, dok raste globalna temperatura, očekuje se da će se intenzitet i težina ekstremnih događaja poput onih koje vidimo, također povećati.

Hajde da govorimo o nekoliko primjera iz proteklih sedmica. U British Columbiji, na zapadu Kanade, vidjeli smo da je grad Leyton u suštini bio spaljen, ako možemo tako reći- temperatura je bila 49.6 stepeni Celzijusa. U Grčkoj su trenutno aktuelni požari i temperatura koju su tamo zabilježili steliti je bila 53 stepeni Celzijusa. Vidjeli smo poplave u Njemačkoj, Austriji, Belgiji, Londonu. Vidjeli smo tornado u Češkoj. Također smo vidjeli i snijeg u Južnoj Americi. Šta nam to govori o stanju klime danas?

Govori nam da se stanje klime mijenja. Ljudski potaknuto globalno zagrijavanje sada dotiče svaki vremenski događaj na planeti na neki način. Ne možemo uvijek govoriti da se neki konkretni vremenski događaj neće desiti, da se svijet ne zagrijava jer se bilo šta može desiti, tu je nesigurnost glede toga da se ekstremi mogu desiti u bilo kojoj klimi. Ali, znamo da su događaji kakve smo vidjeli vjerovatniji i da postaju sve više uobičajeni jer rastu globalne temperature zbog uticaja kojeg na klimu imamo. Dakle da, sada smo u trenutku da kad god se ekstremno vrijeme desi, velike su šanse da će biti teži nego očekujemo i da je ta povećana težina povezana sa temperaturama koje rastu širom svijeta.

Slušao sam zvaničnicu za vrućinu u Atini i ona kaže da su stare šume spaljene u ovim nedavnim požarima, da će biti potrebne decenije da se to nadomjesti, da se ta područja ponovo pošume. Koliko bi to uticaja moglo imati na klimu u budućnosti? Također, čuli smo na press konferenciji IPCC-a da usjevi, rijeka, pitka voda, da će sve to biti u opasnosti. Stoga, šta možemo uraditi da sve krene u pogrešnom smjeru u narednih nekoliko decenija?

Moramo transformirati naš sistem globalne energije, početi proizvoditi energiju bez da proizvodimo ugljik. To je glavni cilj. Scenarija budućnosti u kojoj bi uspjeli ograničiti prosječan rast globalne temperature na 1.5 ili barem malo ispod 2 stepena, su scenarija gdje brzo dekarbonizujemo sve širom svijeta i gdje ćemo nultu emisiju ugljika ostvariti unutar dvije do tri decenije. Ovo je doista izazov. Imamo jako dobro razumijevanje onoga što se trenutno dešava i kako je to povezano s klimatskim promjenama. Jako dobro razumijemo ono što vi zovete običnim scenarijima, gdje ne shvatamo klimatske promjene i nastavljamo emitirati stakleničke plinove. To je vjerovatno budući scenario koji se najbolje razumije. Mnogo je klimatskih simulacija oko toga kakva bi budućnost mogla izgledati. Ipak, izbor imamo i takvu budućnost ne moramo odabrati, možemo izabrati dosta drugačiju budućnost, onu gdje ovaj problem ozbiljno shvatamo i gdje ćemo ostvariti ostvariti potrebne nivoe redukcije emisije stakleničkih plinova. To bi bilo jako drugačija budućnost, ne ista kao danas, klima će se i dalje mijenjati, ali možda neće biti toliko katastrofalna, koliko bi drugi scenariji mogli biti.

Ako to ne promijenimo, da li bismo trebali očekivati u budućnosti da ćemo vidjeti da će u naseljima koja su u ovom trenutku naseljena, da će tamo biti prevruće ili previše hladno za život, da li bismo trebali pripremiti na primjer na nedostatke hrane ili čak vode u nekim dijelovima svijeta?

Ponavljam, ako ovaj problem ozbiljno ne shvatimo, ako nastavimo s povećanim emisijama stakleničkih plinova u atmosferu, onda da, u narednim decenijama ili ka kraju vijeka ćemo biti u sasvim drukčijem klimatskom režimu. A možda će i biti područja gdje će biti prevruće za stanovanje. Sigurno je da će biti uticaja na proizvodnju hrane širom svijeta, kao i na nedostatak vode. Ali, ponavljam, ovo nije scenario kojeg moramo pratiti, postoje opcije, možemo odabrati da ovaj problem doista ozbiljbno shvatimo. Prošle smo godine vidjeli koliko brzo vlade mogu odgovoriti na globalnu prijetnju pandemije. Do sada nismo odgovorili na klimatske promjene na taj način, nismo ih vidjeli kao globalnu prijetnju kakva jeste. Osim što neki dijelovi svijeta sigurno jesu i ovo nastavljaju zagovarati, ali velika većina svijeta nije odgovorila na klimatske promjene s dovoljno alarma, energije i pažnje. Ali, ako to odlučimo uraditi, moći ćemo promijeniti tu katastrofalnu budućnost koja bi se u suprotnom mogla desiti.

U videu pogledajte šta profesor Matthews očekuje od predstojeće konferencije COP26 u novembru u škotskom Glasgowu, koliko politika utiče na dešavanja u oblasti klimatskih promjena i borbe te koliko bi zemlje poput naših na Balkanu trebale obraćati pažnje na trenutna dešavanja.

Program televizije možete pratiti UŽIVO na ovom linku kao i putem aplikacija za Android|iPhone/iPad