in

‘Nepodobni’ Srbin sa Kosova: Pokušavam biti umjeren političar

“Mislite na osobu koja hoda po tankoj žici i, da ne bi pala, u rukama drži dugačak štap da zadrži ravnotežu? U međuvremenu, žica sa obje strane postaje sve tanja i tanja”. Ovako Nenad Rašić, ministar za zajednice i povratak u Vladi Kosova, opisuje aktivnosti političara kosovskih Srba, koji, kako kaže, ne razmišljaju isto kao srbijanske ili kosovske vlasti.

Na Kosovu je vodeća partija Srba, “Srpska lista” koju podržava zvanični Beograd. U posljednjih deset godina pobjeđivala je i na lokalnim i na opštim izborima.

Rašić, iz Srpske napredne demokratske stranke, imenovan je za ministra nakon što je njegov prethodnik sa “Srpske liste” podnio ostavku početkom novembra, protiveći se odluci Vlade Kosova da preregistruje automobile sa nelegalnim srpskim tablicama.

Naime, svi Srbi sa sjevera, sa lokalnog i centralnog nivoa Kosova, podnijeli su ostavke, a u ovoj odluci ih je podržala vlast u Srbiji.

Od bojkota se nije odustalo, ni nakon što su dvije strane krajem novembra postigle dogovor po kojem Srbija odustaje od daljeg izdavanja nelegalnih registarskih tablica sa oznakom KM, a Kosovo odustaje od svih koraka kao što su opomene ili novčane kazne zbog registarskih tablica.

‘Šta god kažete, nazvat će vas izdajnicima’

Rašić kaže da njegovo političko mišljenje nije podudarno, kako sa stavovima Vlade Srbije, tako ni Vlade Kosova. Tako se u ovom trenutku našao, objašnjava u razgovoru za Radio Slobodna Evropa (RSE), između sukoba Beograda i Prištine.

“Sve vrijeme, pokušavam da budem umjeren političar, upravo zato što nam je potrebna, prije svega, saradnja i mogućnosti za suživot. Mi, kao lokalni Srbi, moramo biti pragmatični, umjereni i potpuno posvećeni suživotu sa Albancima. Morate shvatiti koliko je to teško i složeno, jer šta god da kažete, neko će vas označiti kao ‘neprikladnog’, ‘lošeg’, ‘izdajnika’. Praktično, imamo situaciju da smo odbačeni sa jedne, a neprihvatljivi sa druge strane“, kaže Rašić.

Ne iznosi detaljnija objašnjenja zašto se na Kosovu osjeća neprihvatljivo.

Po ulasku u kosovske institucije, uvredljive izjave na račun njega i njegove savjetnice Rade Trajković, šefice Evropskog pokreta Srba sa Kosova, dao je predsjednik Srbije Aleksandar Vučić.

On je, između ostalog, rekao da Rašić i Trajković “nemaju povjerenje nikoga u Srbiji, ali imaju poverenje Aljbina Kurtija i zapadnih agencija”.

Pitanje Rade Trajković

Radu Trajković su 15. decembra privele srbijanske vlasti na graničnom prijelazu između Kosova i Srbije, Merdare.

Ona za RSE navodi da je 24 sata držana ilegalno, bez vode i hrane, kao i bez neophodnih lijekova.

Takav postupak nadležnih u Srbiji opisuje kao osvetu, zato što misli drugačije od vlasti u Srbiji.

Ministarstvo unutrašnjih poslova Srbije nije odgovorilo na upite RSE-a o ovom slučaju.

Trajković kaže da je njeno političko djelovanje usmjereno na ostvarivanje normalnog suživota Srba i Albanaca na Kosovu, koji se, dodaje, često stavlja “između dvije vatre”, zbog verbalnih sukoba između Vlade Srbije i Vlade Kosova.

“I, onda, oni (beogradski zvaničnici) kažu ‘gle, ovaj Srbin sada hoće da sarađuje sa njima (sa Vladom Kosova)… Kada se to desi, nekako, ne osjećate svu podršku čak ni institucija u Prištini. Obično i to eksploatišu, u političke svrhe. Dakle, iskrena borba za suživot Srba i Albanaca kao da gubi na vrijednosti u medijskom ratu između dvije strane (Kosova i Srbije)”, kaže Trajković za RSE.

Rašić i Trajković kažu da negativni i često prijeteći komentari na društvenim mrežama, koji se prema njihovim riječima ponavljaju svaki put kada beogradske vlasti govore protiv njih, kod njih stvaraju osjećaj nesigurnosti.

Neslaganja oko odlaganja izbora

Među kolektivnim ostavkama početkom novembra bile su i ostavke predsjednika četiri opštine sa srpskom većinom na sjeveru Kosova: Sjeverne Mitrovice, Leposavića, Zvečana i Zubinog Potoka.

Predsjednica Kosova Vjosa Osmani raspisala je izbore u ovim opštinama za 18. decembar, ali su oni, zbog pojačanih tenzija, odloženi za april 2023. godine.

“Srpska lista” je odbila da učestvuje na ovim izborima i tenzije su kulminirale podizanjem barikada na putevima na sjeveru, koje nisu uklonjene skoro tri sedmice.

Lider Stranke kosovskih Srba Aleksandar Jablanović krivi kosovske vlasti za odlaganje izbora, jer je, prema njegovim riječima, propuštena dobra prilika da se “oslobodi Srpske liste” kao “predstavnika politike Beograda” na Kosovu.

On kaže da političko djelovanje njegove stranke ne pripada političkoj liniji ni predsjednika Srbije Aleksandra Vučića, ni kosovskog premijera Aljbina Kurtija. U ovom trenutku, on također opisuje političku akciju svoje stranke kao “hodanje između dvije vatre”.

“Ne samo ja, već svaki čovjek slobodne političke misli osjeća da je između dvije vatre. Znate li zašto? Jer sve greške režima u Prištini i režima u Beogradu, na kraju krajeva, popravljaju se na nekim tajnim sastancima, na tajnim mjestima, ali na štetu političke opozicije i na štetu građana. Dakle, uvijek se nađete između dvije vatre, jer na Kosovu je sve dozvoljeno, u slučaju da to pomaže da se održi vlast”, kaže Jablanović za RSE.

‘Sa nama ili protiv nas’

Aleksandar Arsenijević, lider Građanske inicijative “Srpski opstanak”, kaže da se aktuelna politika Beograda i Prištine vodi istim narativom, koji glasi “ako niste sa nama, vi ste protiv nas”.

Iz takve perepsektive, dodaje ovaj sagovorni, čini se da njegova partija ne odgovara ni jednoj od strana.

“Težina ovoga se prilično osjeća, jer mi nemamo ruku pruženu ni sa jedne strane, već su te ruke podignute na vas – govoreno metaforički. U svakom trenutku, te ruke mogu da te udare. Ali opet, mislim da se ti udari mogu izdržati, ako imate jaku volju i cilj. Želimo da zadržimo autentičnost i da budemo autentičan glas koji će govoriti o problemima, čemu doprinose obje strane”, kaže Arsenijević za RSE.

Kurti je već u predizbornoj kampanji 2019. najavio dijalog sa Srbima Kosova, ocjenjujući da je takav dijalog važniji od onog koji Kosovo razvija sa Srbijom, u cilju normalizacije odnosa.

Vladini zvaničnici su krajem novembra za RSE potvrdili da vode dijalog sa lokalnim Srbima, ali “daleko od očiju javnosti”.

Nisu iznijeli detalje o tom procesu, navodeći da namjeravaju da zaštite srpske predstavnike od “pritisaka i prijetnji” “s njima povezanih nelegalnih struktura i grupa”.

Inače, Kosovo i Srbija su u pregovorima za normalizaciju odnosa od 2011. godine.

Strane su postigle desetine sporazuma, ali je implementacija većine njih na terenu zastala.

Kosovo insistira na tome da se dijalog završi uzajamnim priznavanjem, dok Srbija traži kompromisno rješenje, ne precizirajući šta to konkretno znači.

Program televizije možete pratiti UŽIVO na ovom linku kao i putem aplikacija za Android|iPhone/iPad