in

Nova taktika tajnih službi: Zašto uhićenja ruskih špijuna više nisu tajna?

Zemlje Skandinavije, trenutnog žarišta europske sigurnosti, sve jasnije stežu obruč oko građana umiješanih u špijunažu za Rusiju.

Dva vojna helikoptera uništila su tišinu i mir stockholmskog predgrađa jednog kasnog jutra u studenom, prelijetajući iznad privatnog doma u uspavanom Kilu. Radilo se o značajnoj raciji provedenoj nad švedskim parom optuženim za špijuniranje za Rusiju.

“Nisam mogla vjerovati kada sam vidjela kako im policija upada u kuću,” rekla je susjeda para za Politico.

“Buka helikoptera probudila je cijelu ulicu, samo smo stajali u svojim dvorištima i gledali što se događa”, dodala je.

Ove scene posljednji su znak da se europska i ruska igra špijunaže sve više odvija na otvorenom, piše Politico.

U raciji je uhićen par u pedesetim godinama, a optuženi su da su ruskoj obavještajnoj vojnoj agenciji GRU dostavljali povjerljive informacije. Par negira optužbe.

Istog tjedna započelo je suđenje dvojici braće optuženih da su službene tajne švedskih sigurnosnih agencija dostavljali GRU-u. Oni također negiraju optužbe. Oba slučaja završila su na naslovnicama švedskih novina i uzbunila građane.

Još jedan nevjerojatan slučaj dolazi iz Norveške, gdje je uhićen muškarac za kojeg se sumnja da je agent GRU-a. Uhićen je na putu prema sveučilištu na kojem je radio pod lažnim identitetom brazilskog profesora. U Nizozemskoj je nedavno otkriven ruski operativac, a nacionalni mediji također su detaljno izvještavali o slučaju.

Svi ovi primjeri daju naslutiti da je došlo do promjene u načinu na koji europske zemlje provode protuobavještajne operacije: sve je manje zataškavanja, a sve više javnih uhićenja i suđenja, govore stručnjaci.

Cilj je, čini se, upozoravanje Europljana na prijetnje s kojima se suočavaju, a istovremeno i javno prozivanje Moskve, zbog čega je ruskom predsjedniku sve teže negirati postupke vlastitih obavještajnih agencija.

“Europi je dojadilo slanje suptilnih signala Rusiji,” kaže Carolina Angelis, bivša analitičarka u švedskoj obavještajnoj službi koja je osnovala vlastitu tvrtku za sigurnosno savjetovanje.

Estonija vodi po broju presuda

Nedavni izvještaj istraživača u švedskoj agenciji za obrambeno istraživanje, u kojem su se analizirali slučajevi špijunaže uz državnu potporu u Europi između 2011. i 2021., pokazao je da gotovo dvije trećine presuda dolazi iz triju baltičkih zemalja: Estonije, Latvije i Litve. Estonija je sama odgovorna za polovicu ukupnog broja.

Prema procjenama istraživača, tu se nije toliko radilo o činjenici da bi baltičke zemlje bile mete obavještajnih službi. Naglasak je bio na želji da se pokaže koliko je stvarna prijetnja špijuniranja (najviše iz Rusije, a u manjoj mjeri i Kine), a istovremeno i demonstraciji sposobnosti da se špijuni uhvate i dovedu pred sud.

U javnosti popraćene optužnice u Estoniji uključuju i onu protiv estonskog vojnika Denissa Metsavasa, kojeg je šef estonskih obrambenih jedinica prozvao izdajnikom na press konferenciji 2018.

U periodu od deset godina zahvaćenim izvještajem, pokazalo se da je Rusija agresivno špijunirala svoje europske susjede. Michael Jonsson, jedan od autora izvještaja, kaže da je to dovelo do debate između država-meta o tome koliko bi tajni trebali biti njihovi pokušaji da spriječe pokušaje špijuniranja iz Moskve.

Koncept vidljivije protuobavještajne strategije postaje sve popularniji, vjeruje Jonsson. Nedavna uhićenja u Norveškoj i Švedskoj – kao i presuda švedskom konzultantu za špijuniranje za Ruse prošle godine – najbolje se ogleda upravo u tom kontekstu, dodao je.

U jednadžbu valja i dodati kako je Skandinavija trenutno žarište pitanja sigurnosti u Europi: Švedska i Finska pomno prate sve pokušaje osujećivanja njihovog puta prema članstvu u NATO savezu, a Norveška je zabrinuta za cjelovitost naftne i plinske infrastrukture, pogotovo nakon nedavne sabotaže plinovoda Sjeverni tok u Baltičkom moru.

Također, u Norveškoj se trenutno odvija nekoliko suđenja Rusima optuženim da su upravljali dronovima opremljenima kamerama iznad Norveške, kršeći tako norveški zakon kojim se Rusima to izričito zabranjuje.

“Naša interpretacija je da je sve više europskih sigurnosnih agencija shvatilo da Estonija ima pravi pristup,” rekao je Jonsson.

Kada tajnovitost postane javni performans

Tri nedavna slučaja navodnog špijuniranja u Švedskoj bila su puna zanimljivih detalja.

47-godišnji švedski konzultant priveden je 2020. nakon što je poslovne tajne Volva i proizvođača kamiona Scanije predao službeniku iz GRU-a u restoranu u centru Stockholma. U Švedskoj su identiteti osumnjičenih tajni, čime se štiti njihova privatnost.

Fotografije predaje, na kojima se vidi kako agent prima kuvertu s novcem, objavljene su u lokalnim medijima – zbog čega je službenik GRU-a, koji je imao diplomatski imunitet, ubrzo potiho napustio zemlju. Krajem prošle godine, agent je osuđen na tri godine zatvora.

I dok se dotad takva situacija smatrala rijetkom, ubrzo potom došlo je do saslušanja u slučaju braće optužene za špijunažu, što je promijenilo javnu percepciju.

Suđenje dvojici braće, koje je započelo 25. studenog i trebalo bi završiti kasnije ovog mjeseca, temelji se na optužbama da je stariji brat krao podatke od svojih zaposlenika (dvije švedske obavještajne agencije) i davao ih svom mlađem bratu, koji ih je prosljeđivao GRU-u u zamjenu za novac.

Dokumenti objavljeni prije početka suđenja pokazuju kako je policija promatrala kako mlađi brat baca hard drive s dokumentima u kantu za smeće na ulici nakon što je njegov brat uhićen, i opisuje kako su istražitelji pretraživali sefove starijeg brata u lokalnoj banci u potrazi za dokazima.

Nedavna racija kuće u predgrađu Stockholma mogla bi također završiti s medijski popraćenim suđenjem. Privedeni muškarac, Rus koji je u Švedsku doselio u devedesetima i uzeo švedsko državljanstvo, ostao je u pritvoru, dok je njegova žena – također Ruskinja sa švedskim državljanstvom – puštena na slobodu. Policija ističe da je ona još uvijek osumnjičena u slučaju.

“Ovo je ekstenzivna istraga koja će trajati poprilično dugo,” rekao je švedski javni tužitelj, Henrik Olin, novinarima.

U domu osumnjičenih, svježi snijeg prekrio je tragove koje je ostavila policija trčeći prilazom. Prozori koje su policajci razbili prekriveni su plastičnom folijom.

Susjeda kaže da joj je par uvijek bio vrlo simpatičan, iako se činilo da nisu bili previše društveni.

“Bili su vrlo ljubazni, ništa nismo sumnjali,” rekla je. “Doduše, možda je to i bio plan.”

Program televizije možete pratiti UŽIVO na ovom linku kao i putem aplikacija za Android|iPhone/iPad