in

Pet koraka Velike Britanije za zaustavljanje krize u BiH

Kako se kriza u Bosni i Hercegovini produbljuje a odlučan odgovor Evropske unije na to izostaje, oči građana BiH nisu uprte u Brisel, već u Washington i London, a Velika Britanija je danas u dobroj poziciji da provede niz mjera usmjerenih na suzbijanje rastuće nestabilnosti u zemlji, piše prof. dr. Hamza Karčić sa Fakulteta političkih nauka u Sarajevu za Britanski istraživački centar Royal United Services Institute for Defence and Security Studies (RUSI).

Karčić navodi u tekstu za RUSI da, kako kriza u BiH ulazi u sedmi mjesec, tenzije i dalje bukte u ovom kutku Evrope a ono što je počelo kao bojkot institucija na državnom nivou o političara iz entiteta Republike Srpske prošlog jula pretvorilo se u “najgoru sigurnosnu krizu od 1995. godine”.

On objašnjava da je taj bojkot bio “direktna odmazda” za zakon o zabrani negiranja ratnih zločina koji je nametnuo tada odlazeći visoki predstavnik Valentin Inzko. Međutim, taj bojkot su zvaničnici iz Republike Srpske pretvorili u međuvremenu u proces “koji ima za cilj efektivno rasparčavanje suvereniteta zemlje,” piše on, te dodaje da je vanredna sjednica NSRS održana prošlog decembra “izložila mapu puta za de facto secesiju”.

“Ovo nije ništa manje nego egzistencijalna prijetnja Bosni”, upozorava Karčić.

Glavni pokretač ovog procesa je član Predsjedništva BiH, Milorad Dodik, koji je, kako piše Karčić, “dominirao političkim životom u Republici Srpskoj posljednjih 15 godina, a sada BiH drži kao taoca svojih separatističkih ambicija”.

Upozorava da ako se Dodik ne zaustavi u ovome, on će “nastaviti da cijepa zemlju i nastojati da stvori sopstvenu državu”.

“Uprkos Dodikovom direktnom napadu na BiH institucije i samim time mir u zemlji, međunarodna reakcija je bila i spora i nedovoljna”, ocijenio je on, te podsjetio da je Bidenova administracija početkom januara uvela sankcije Dodiku, ali da je on “ostao prkosan.”

Takav odgovor na situatciju u BiH nedostaje od Evropske unije, što odražava “unutrašnje podjele i nedostatak odlučnosti”, piše Karčić.

“U posljednjih nekoliko mjeseci isplatili su se Dodiku sve bliži odnosi sa istomišljenicima neliberalnim autokratama poput mađarskog Viktora Orbana i slovenačkog Janeza Janše. Gotovo je sigurno da EU neće moći govoriti jednim glasom u odvraćanju Dodika”, ocijenio je on.

Karčić piše da sada, kako se kriza produbljuje, oči mnogih građana BiH nisu uprte u Brisel, već u Washington i London, te da je dosadašnji odgovor Velike Brirtanije na krizu u BiH ohrabrujući – imenovanje sir Stuarta Peacha za specijalnog izaslanika premijera za Zapadni Balkan, rasprava u Domu lordova o važnosti teritorijalnog integriteta BiH, te rasprava o stanju u BiH u Odboru za vanjsku politiku britanskog parlamenta.

Ovaj pristup Velike Britanije Bosni i Hercegovini je daleko od politike Johna Majora tokom 1990-ih, a danas je Velika Britanija u dobroj poziciji da provede niz mjera usmjerenih na suzbijanje rastuće nestabilnosti u zemlji, dodaje on.

Šta bi Velika Britanija trebala učiniti?

U skladu sa ciljevima postavljenim u Integrisanom pregledu politike bezbjednosti, odbrane, razvoja i vanjske politike, London bi trebao učini onima koji potkopavaju mir u BiH to “težim i skupljim”, te bi trebao odgovoriti određenim mjerama, piše Karčić, te predlaže pet koraka za odgovor Velike Britanije na situaciju.

Prvo, Velika Britanija i SAD trebale bi voditi proces raspoređivanja NATO snaga u BiH, predložio je Karčić te podcrtao da “eskalirajuća situacija zahtijeva odlučan odgovor” i prisustvo na licu mjesta.

On je naveo da je prisustvo NATO-a u BiH bilo “ključni faktor koji je osigurao mir u poslijeratnom periodu” te da bi slično prisustvo sada pomoglo u promicanju stabilnosti.

Drugo, Velika Britanija bi trebala uvesti sankcije separatističkim političarima iz Republike Srpske, a Ured za vanjske poslove, Commonwealth i razvoj (FCDO) trebao bi raditi na sastavljanju paketa sankcija. Navodi da bi trebalo uvesti sankcije Dodiku, njegovim bliskim saradnicima i političarima u izvršnoj i zakonodavnoj vlasti koji su uključeni u vođenje ili podršku procesa secesije. Nadalje, trebalo bi i sankcionisati poslovne subjekte i medije koji podržavaju ovu inicijativu.

Ciljano zamrzavanje imovine nametnuto pojedincima, preduzećima i medijskim subjektima dovelo bi do međunarodne stigmatizacije separatističkih političara i njihovih pristalica, a zabrane putovanja bi dodatno izolovale ove osobe, dodaje on.

Treće, Ujedinjeno Kraljevstvo bi trebalo slijediti primjer SAD-a u uvođenju sankcija visokoprofiliranim korumpiranim političarima sa svih strana u BiH u skladu sa Globalnim antikorupcijskim sankcijama iz 2021, piše Karčić.

Četvrto, Velika Britanija bi trebalo da preduzme korake da spriječi pristup sadašnjoj separatističkoj vladajućoj eliti u Republici Srpskoj na Londonskoj berzi.

Peto, Komitet za vanjske poslove Ujedinjenog Kraljevstva trebao bi pomno pratiti krizu koja se odvija u BiH i pružiti savjete o konkretnim mjerama koje bi FCDO mogao poduzeti.

Ovakav paket sankcija bi poslao jasan signal da Velika Britanija neće tolerisati prijetnje miru u Bosni i jugoistočnoj Evropi, piše Karčić.

“Ako separatistički političari u Republici Srpskoj nastave sa uspostavljanjem paralelnih oružanih snaga kako je najavljeno, to bi predstavljalo veliku eskalaciju. U slučaju ovakvog scenarija, Ujedinjeno Kraljevstvo bi tada trebalo uvesti drugi krug više kaznenih sankcija usmjerenih na širi krug pojedinaca i entiteta,” navodi on.

Program televizije možete pratiti UŽIVO na ovom linku kao i putem aplikacija za Android|iPhone/iPad