in

Profesor Ćurak: Svadba u Banjaluci ruši nacionalističke paradigme

Univerzitetski profesor mirovnih studija Nerzuk Ćurak u emisiji Izvan okvira na zaključio je da, iako živimo u antibosanskohercegovačkom dobu, dobu koje nije naklonjeno jednoj zemlji pluralne kulture, Bosna i Hercegovina postoji kroz svoje nepostojanje i ne postoji kroz svoje postojanje. Dodao je kako postoje dvije BiH – dejtonska nasuprot tradicijskoj, ali da uprkos “nemogućim uslovima” Bosna i Hercegovina nije ubijena.

: “Zašto Bosna, a ne ništa” – naziv je knjige koju ćete zajedno sa promotorima predstaviti u Bosanskom kulturnom centru? Zašto ovako specifičan naslov?

Nerzuk Ćurak: Nisam očekivao da će sam naziv knjige korespondirati sa stvarnošću koju živimo. Pokušat ću dati krajnje bitan, analitički odgovor – toliko je argumenata da je priznanje Bosne i Hercegovine kao države koja je primljena u UN imalo puni smisao i da taj puni smisao ne smije nikada doći u pitanju. Samo naivni umovi mogu ignorisati pokušaje da umjesto BiH bude ništa i nisu svjesni pokušaja raznih bitangi koje zaista imaju ambiciju da unište ovu divnu zemlju. O tome ima smisla ovih dana govoriti i tome se suprotstaviti.

Da li je Bosna i Hercegovina nedovršena država i da li je prihvatanje na njezinu “nedovršenost” ultimatum za koji je alternativa konačna podjela Bosne i dovršavanje akcija započetih ‘90-ih godina?

Svojevremeno sam napisao misao koja me drži svih ovih godina – iako živimo u antibosanskohercegovačkom dobu, dobu koje nije naklonjeno jednoj zemlji pluralne kulture, Bosna i Hercegovina svjedoči da postoji kroz svoje nepostojanje i ne postoji kroz svoje postojanje. Ako kažemo da je dejtonska Bosna i Hercegovina, koja je nažalost ostavila mogućnost da dođe do ovih stvari koje se sada dešavaju – opozit tradicijskoj BiH, mi svjedočimo da unutar takvih gabarita, izgradnje države u gotovo nemogućim uslovima, Bosna i Hercegovina nije ubijena.

I pored strukture koja zahtijeva unutrašnju podjelu, ljudi se horizontalno povezuju, žive svoje autentične živote, jer su svjesni svojih pluralnih identiteta. Nama se prodaje priča o monoetničkim identitetima kao početku i kraju BiH. Politike koje to zastupaju to prodaju kao neupitnu vrijednost.

Da li je pluralna, građanska Bosna i Hercegovina na izvjestan način prisutna u toj odsutnosti?

Mi svjedočimo tome. Ostao je ispod radara video gdje gospodin iz Banjaluke ženi sina i drži govor pred stotinama zvanica. I on pozdravlja svoga prijatelja Bošnjaka iz Sarajeva, koji je tu na svadbi, i koji mu je spasio život iako su bili na suprotnim stranama. Oni su sada najbolji prijatelji. I taj gospodin iz Banjaluke o tome govori na najljepši način. Mi o tome ništa ne znamo. Ne znamo da su stotine ljudi na svadbi aplaudirale nakon govora. Zašto je to tako? Jer to ruši sve nacionalističke paradigme da smo podijeljeni za sva vremena. To je jedini način da se odvratne ideje podjele u konačnici realizuju. Ali mislim da neće u tome uspjeti.

Trebamo li u ime političke korektnosti prešutjeti da postoje presude o genocidu i UZP-u i da zato što smo primorani pregovaramo o rješenju političke krize u svjetlu rezultata etničkog čišćenja?

Ne. Ja na tu poziciju ne mogu pristati. Zamislite da nakon “Inzkovog zakona” o zabrani negiranja genocida, da međunarodna zajednica, da univerzalna ljudskost prihvati da u ime nekog političkog dogovora izađe u susret poricateljima genocida i da se izbriše taj zakon. To znači da je univerzalna ljudskost pristala na trijumf zla. Neki emisari EU, koji su rezultat rasta populističkih politika, pokušavaju spasiti svoga vojnika Dodika izlaženjem mu u susret. Postoji određena antievropska politička konstalacija unutar Evropske unije koja želi degradirati liberalnu demokratiju i postaviti neku novu, “orbanovsku” demokratiju. Mislim da do toga ipak neće doći.

Program televizije možete pratiti UŽIVO na ovom linku kao i putem aplikacija za Android|iPhone/iPad