in

Šarović: Tužilaštvo BiH je zamolnicom hrvatsku vojsku oslobodilo odgovornosti

Mirko Šarović, predsjednik SDS-a i zastupnik u Zastupničkom domu Parlamenta BiH je u emisiji govorio o novonastaloj krizi u BiH, eventualnom susretu sa Christianom Schmidtom i brojnim drugim temama. Komentarisao je i odluku Tužilaštva BiH da zatraži od Hrvatske da preuzme procesuiranje 14 generala Hrvatske vojske (HV), osumnjičene za ratne zločine tokom akcije HV-a “Bljesak”.

Šarović je komentarišući trenutnu političku krizu naveo da se situacija ne stišava iako ona nije istog intenziteta kao na početku.

“Postoje faktori kojima možda ova kriza odgovara, nama ne, moram priznati. U svakom slučaju odluka Valentina Inzka je odmah nekako izazvala reakciju Milorada Dodika, pokrenule su se peticije i zbog toga se pojavila naša sumnja da je to na neki način sve kao dogovoreno. To sam rekao i ja, ali i neki drugi. I sada sam pri tom mišljenju da je Inzko na neki način ‘nabacio loptu Dodiku’”, mišljenja je Šarović.

O sastanku sa Schmidtom na Jahorini

Šarović je istakao da ni on ni njegove kolege nisu dobile poziv za sastanak sa Christianom Schmidtom na Jahorini kojeg je Dodik najavljivao naglašavajući da će se s njim susresti kao sa bivšim njemačkim političarem, a ne visokim predstavnikom u BiH.

“Dodik uostalom ima mogućnost i pravo da se sastaje sa bilo kim i kada god hoće. Taj njegov sastanak ne bi ništa značio za naš dogovor koji smo postigli u Banjaluci, ali ne treba on brinuti o opoziciji da li će ići kod Schmidta ili neće. Mi smo svoj fokus onih zaključaka Narodne skupštine Republike Srpske (NSRS) dali samo na NSRS, Predsjedništvo BiH i Vijeće ministara. Pitanje sastanaka s visokim predstavnikom, rada drugih institucija nije bilo na dnevnom redu. To znači da je sastajanje sa Schmidtom procjena i odluka svakog od nas, da li ima želju i volju da to učini. Mislim da je to sastavni dio našeg posla”, pojasnio je.

“Schmidt nije spasilac”

Dodao je da trenutnu situaciju neće spasiti Schmidt.

“Uvjeren sam u to, a uostalom i nema taj mandat. Isto to mislim i za Dodika. Pored toga što mu odgovara kriza, s druge strane, nije mu jednostavno u ovoj situaciji. Što se nas tiče (opozicija), mi nemamo neku baš preveliku želju da se sastajemo sa Schmidtom i mi taj sastanak ne bi zatražili. Ukoliko bi on zatražio sastanak s nama onda bi razmislili da li bi pristali jer smatramo da su ova pitanja izvan njegovih ingerencija. Mislim da je rješenje samo u radu domaćih institucija nikoga sa strane i bh. političari ništa ne rade po tom pitanju, ali oni su najkredibilniji. Trebaju sjesti i naći rješenja. Neko Schmidta doživljava kao spasioca, ja apsolutno ne. Uvažavam sve ono što je bio, lično ga znam i ne osporavam to, ali on nam ne može pomoći”, naglasio je Šarović.

Dotakao se i sastanka vlasti i opozicije iz RS koji je nedavno održan sa Aleksandrom Vučićem, predsjednikom Srbije. Šarović je istakao da je njegova retorika ista i prije i nakon tog susreta.

Upitali smo ga da li je i Dodikova retorika ostala ista?

“Moguće da nije, nisam o tome razmišljao na takav način, moram priznati. Sve u svemu, mislim da je bilo korisno što smo se sastali sa Vučićem. Od Vučića smo čuli njegovo viđenje ove situacije u kome je on nama predlagao da situaciju treba uvesti u mirnije vode. Mislim da Vučić sa Schmidtom ima stalnu komunikaciju i što se tiče njegovog imenovanja, mislim da ima isti stav kao i mi. Ovaj čovjek dolazi iz Njemačke, važne evropske države, dobio je podršku svih onih koji su članice EU i od SAD-a, ali nije dobio saglasnost dvije države članice Vijeća sigurnosti, Rusije i Kine. Kako god se to nama sviđalo ili ne, one su bile protiv toga”, naglasio je.

Odlazak opozicije na sastanak u Banjaluku

Šarović je komentarisao i špekulacije da je opozicija nerado došla na sastanak u Banjaluku, ali da je to učinila nakon smjernica iz Srbije.

“Mogu govoriti za sebe, ne za ostale. Lično sam dobio poziv od Ćubrilovića i pristao sam doći. Mi smo inače iz SDS-a sugerisali da vlast u RS vodi drugačiju politiku koja ne mora biti sa toliko lošim nabojem spram međunarodnog faktora u BiH. Mislimo da je to na neki način i prizvalo Inzkovu odluku, ali smo se na kraju našli na istoj strani jer smatramo da se ovo pitanje ne tiče samo Dodika već je riječ o nametnutoj odluci koja se tiče cijele BiH i RS. To nije pitanje našeg odnosa sa Dodikom već razmatranje šta ćemo raditi zajedno mi stranke iz RS po ovom pitanju”, naveo je.

S obzirom na to da je u javnosti opozicija iz RS naišla na osude i kritike zbog saradnje s Dodikom, Šarović naglašava da je opozicija zapravo mogla poći nekim sasvim drugim putem, ali, kako kaže, pitanje je šta bi se tada desilo.

“Mi naravno slušamo šta misli javnost u RS i mislimo da je ovo važno pitanje koje se drugačije doživljava nego ovdje u FBiH. Ovdje je apsolutna podrška toj odluci, a u RS je apsolutno odbijaju”, kazao je Šarović.

O zamolnici Tužilaštva BiH

Mišljenja je da je zakon koji je Inzko nametnuo neosporan, ali da nije u isto siguran za onaj koji je donesen u NSRS.

“Za ovaj koji se tiče osporavanje Inzkove odluke mislim da će imati jedan veliki sudar sa pravnom argumentacijom da li može ili ne može. Volja NSRS je takva i izražena je kroz taj zakon, da li ima pravnog utemeljenja reći će oni koji su za to kompetentni”, naveo je.

Tužilaštvo BiH zatražilo je od Hrvatske da preuzme procesuiranje 14 generala Hrvatske vojske (HV), osumnjičene za ratne zločine tokom akcije HV-a “Bljesak”. Bosna i Hercegovina optužene tereti za dva kaznena djela – ratni zločin protiv civila te povredu zakona i običaja ratovanja. Šarović je komentarisao taj zahtjev.

“Smatram da se taj zločin desio i jednim dijelom na teritoriji BiH, odnosno, RS i tačno se zna koje je to područje i koji su građani stradali u akciji ‘Bljesak’. Zbog toga smatram da je opravdano da se traži odgovornost hrvatske vojske i da je to Tužilaštvo BiH svojom zamolnicom olako predalo hrvatskim vlastima. Praktično, oni su tim činom njih oslobodili bilo kakve odgovornosti”, poručio je Šarović.

Program televizije možete pratiti UŽIVO na ovom linku kao i putem aplikacija za Android|iPhone/iPad