in

Schmidt: Ne iznenađuje me Inzkov zakon, moramo imati poštovanje za mrtve

Christian Schmidt, novi visoki predstavnik u Bosni i Hercegovini, pojasnio je u intervjuu za Glas Amerike kako su izmjene Krivičnog zakona BiH dio uvjeta koji se vežu za pristupanje BiH EU, te da se radi o evropskim standardima. Schmidt je rekao da ga iznenađuje kompletna diskusija koja se dogodila nakon nametanja izmjena zakona kojim se zabranjuje negiranje genocida i veličanje ratnih zločinaca.

“Stavke u Zakonu su dio 14 uvjeta koji se vežu za pristupanje zemlje Europskoj uniji. Dakle, sve je to sadržano u jednom dokumentu i govorimo o standardima EU. Mene ne iznenađuje sam zakon, već cijela diskusija koja se razvila u vezi toga. Niko nema pravo, kako se insinuira, da odgovornost pripisuje RS-u. Ovdje govorimo o individualnim djelima koja su počinjena i ona se moraju procesuirati individualno”, rekao je Schmidt.

“Kao neko ko dolazi iz zemlje koja je procesuirala takva krivična djela, dao bih preporuku da najprije moramo imati poštivanje za mrtve, a drugo, moramo gledati u budućnost koja donosi mnoštvo izazova kojima se trebamo baviti. Tako da, zaista sam iznenađen intenzitetom angažmana i bavljenja ovom temom”, poručio je.

Umjesto toga, moramo gledati ka naprijed, a nikako to ne možemo pripisivati cijeloj jednoj etničkoj skupini ili zemlji. To nije prihvatljivo – naveo je Schmidt u intervjuu za Glas Amerike.

Schmidt: Svi se moramo zapitati – šta prenosimo na djecu?

“Kada govorimo o Zakonu o zabrani negiranja genocida, ne možemo djelovati na civilno društvo. Film ‘Quo vadis, Aida?’ rediteljice Jasmila Žbanić, koji govori o Srebrenici i o počinjenim zločinima, završava se scenom gdje djeca različite etničke pripadnosti, u školi, zajedno, pripremaju jednu izvedbu. Svi se mi moramo zapitati, uključujući i političare, ali i roditelje, očeve i majke, šta prenosimo na djecu? Da li im želimo govoriti o tome ko je bio bolji ili lošiji ili poruka treba biti – ‘da se tako nešto nikada više ne smije desiti’. Upravo to treba biti naš pogled u budućnost. Ja ću se boriti za to”, rekao je Schmidt.

Prethodnih dana je svjedočio reakcijama iz bosanskohercegovačkog entiteta Republika Srpska, kako na rad međunarodne zajednice, tako i na njegovo imenovanje. U intervjuu je rekao da je “sada politička klima pregrijana, ali da dolazi hlađenje.” Šta je konkretno mislilo? Da li upravo na stavove političara iz RS-a koji negoduju na njegov dolazak?

“Smatram da u BiH u cijelosti trebam razgovarati o važnim temama za zemlju, što, također, podrazumijeva moju, ali i ulogu međunarodne zajednice. Sve su to pitanja koja se u okviru pravnih okvira daju brzo riješiti, tako da se time ne bih zamarao. Ja sam za legitimnost obavljanja zadataka koje je međunarodna zajednica prenijela na mene i to ću i činiti”, istakao je Schmidt.

“Od toga polazim i zaista sam optimista da kada se temperature smanje da ćemo biti u prilici razgovarati o važnim pitanjima. Mislim na presudu Sejdić-Finci, izmjene Izbornog zakona, ali i cijeli niz investicijskih pitanja tema koje se vežu za zakonodavstvo. Dosta toga je na stolu i riječ je o tome šta moramo učiniti i na koji način, a ne o nekakvoj izbornoj kampanji”, naveo je.

Izbori se moraju i trebaju održati

Govorio je novi visoki predstavnik i o izmjenama Izbornog zakona u BiH, rekavši da on mora biti izmijenjen i poboljšan.

“Izbori se moraju i trebaju održati, tako da je to ujedno i napomena, u smislu da mora postojati dogovor. Naravno da neće postojati Izborni zakon gdje će jedna strana biti zadovoljna 100, a druga samo 20 posto.To možda i nije dobro za sve, međutim, sve su to poteškoće demokratije, a demokratija znači institucijski kompromis. Ako postoji spremnost na kompromis, onda se nalazi rješenje”, pojasnio je.

Integralni tekst pročitajte na OVOM linku.

Program televizije možete pratiti UŽIVO na ovom linku kao i putem aplikacija za Android|iPhone/iPad