in

Situacija oko isporuke gasa rezultirat će povećanjem troškova, ali i zagađenja

Osim što su u strahu od mogućnosti eskalacije političkih sukoba, od zaraze korona virusom, boreći se za egzistenciju usljed porasta cijena, brojni građani sada brinu da li će njihove kuće i stanovi biti hladni. Čitava situacija oko isporuke gasa, rezultirat će, kažu stručnjaci, korištenjem alternativnih načina grijanja, što će u konačnici povećati mjesečne troškove i rezultirati povećanjem aerozagađenja.

U šumu po drva. Ovako pribaviti ogrijev ili ga pak kupiti, a potom zagrijati kuću – i dalje je način na koji se grije veliki broj stanovnika. Individualna ložišta jedan su od najvećih uzročnika aerozagađenja. Problemi sa isporukom gasa kao i moguće poskupljenje električne energije rezultirat će povećanim loženjem drva i uglja.

“Socijalno ugroženi će sigurno pribjegavati korištenju čvrstih goriva i drva, to rezultira emitovanjem čvrstih čestica. Vlada sa druge strane radi premalo na davanju određenih poticaja za obnovljive izvore energije. To znači da ćemo u kratkom periodu imati više osoba koje će se vratiti na tradicionalne načine zagrijavanja i to će doprinijeti još većem zagađivanju zraka u Sarajevu, ali i u drugim gradovima koji imaju problem sa tim”, pojašnjava Nihad Harbas, stručni konsultant u oblasti energetike.

Građani za to vrijeme izuzetno zabrinuti. Mersija Kravić grije se na plin. Jedina alternativa joj je, kaže ona, korištenje grijalice – a to znači veće troškove za struju.

“Grijemo se fino”, naglašava i dodaje da je brine situacija sa nestašicom plina. “Dabome da me brine..sve me brine ovdje”, rekla nam je Kravić.

Osim što građani razmatraju alternative, a više od 60 hiljada stanovnika Sarajeva grije se na plin, i privrednike je nepostojanje rezervi plina nagnalo da razmišljaju o solarnoj energiji, fotonaponskim panelima i toplotnim pumpama. I mali obrtnici su izuzetno zabrinuti.

Na pitanje na koji se način grije, vlasnik obućarske radnje odgovara sa: ‘nikakav’.

“Nikakav način izgleda… na plin”, rekao nam je.

Dodaje i da je pratio situaciju oko nestašice plina.

“Ja imam ovu obućarsku radnju. Da mi nije struje..crkao bih od zime. Pa grijalicu uključio, šta ću… moram.”

U strahu su i roditelji. U jednom trenutku postojala je mogućnost da i vrtići ostanu bez grijanja na plin.

“Nije jednostavno… jučer je bila informacija da će djeca biti bez grijanja u vrtiću. Međutim, ne znamo šta će biti, vrlo je teško i neizvjesno. I ja sam majka i zabrinuta sam. Imam petogodišnjeg sina. Odvela sam ga u vrtić kada sam saznala da će ipak biti grijanje”, objašnjava građanka Sarajeva.

Nepostojanje strategije, rezervi plina, ali i nepoticanje građana da pređu na energente koji manje zagađaju, kao i izostanak adekvatne izolacije objekata pokazatelj su kako se malo radi u polju energetike, kažu stručnjaci.

“Ono što prvenstveno treba uraditi jeste smanjiti potrebe za energijom, odnosno implementirati mjere energetske efikasnosti, pogotovo na neizolovanim kućama, na kućama gdje su prostori loši i nakon što se nastavi koristiti ugalj manje će se koristiti nego što je to bilo jer je kuća izolovana”, pojašnjava Nihad Harbas.

Iako se često priča o aerozagađenju, trenutne okolnosti doprinose njegovom povećanju, upozoravaju ekolozi. Sa druge strane zbog jednog kvara u drugoj zemlji građani BiH moraju strahovati da li će noći provoditi u hladnim sobama. Od nadležnih očekuju konačno uspostavljanje rezervi plina i znatno veći angažman.

Program televizije možete pratiti UŽIVO na ovom linku kao i putem aplikacija za Android|iPhone/iPad