in

Susret članova Predsjedništva RBiH i organizacija civilnog društva

Delegacija organizacija civilnog društva u sastavu prof.dr. Lada Sadiković, mr.sc. Emir Zlatar (VKBI), prof.dr. Marinko Pejić (HNV), Zoran Jovanović i Rajko Živković (SGV) susrela se sa članovima Predsjedništva Republike Bosne i Hercegovine: ak.prof.dr. Ejup Ganić, ak.prof.dr. Mirko Pejanović, prof.dr. Ivo Komšić, prof.dr. Haris Silajdžić i Miro Lazović.

Članovi Predsjedništva RBIH Stjepan Kljuić i prof.dr. Tatjana Ljuić Mijatović podržali su stavove i zaključke sa današnjeg susreta, uz izvinjenje zbog opravdanog izostanka današnjem sastanku.

Na sastanku su usaglašeni slijedeći stavovi i zaključci:

1. Članovi Predsjedništva Republike BiH podržali su Principe za izmjene Ustava Bosne i Hercegovine, koje su ove organizacije usaglasile, a koje je podržalo gotovo 60.000 građana Bosne i Hercegovine putem web aplikacije www.izmjeneustava.com

Članovi Predsjedništva Republike BIH pozvali su građane, koji to do sada nisu, da podrže ponuđene Principe kao i članove Predsjedništva BiH, sve zastupnike u Parlamentarnoj Skupštini BiH. Ustavna reforma je međunarodno pravna obaveza Bosne i Hercegovine.

2. Podržava se rad OHR-a i Visoki predstavnik g. Kristijan Šmid uz zahtjev da se odmah poduzmu neophodne mjere i aktivnosti, u skladu sa odredbama Deytonskog sporazuma, koje podrazumijeva poništavanje i zaustavljanje Zaključaka koje je donijela Narodna Skupština RS na posebnoj sjednici održanoj 10.12.2021. godine. Isto je potrebno učiniti jer poduzete mjere NSRS predstavljaju kršenje deytonskog sporazuma političkim i pravnim nasiljem koje može prerasti u oružani sukob. Od nadležnih pravosudnih institucija BiH zahtjeva se hitna reakcija.

3. Pregovori koji se trenutno vode između domaćih i međunarodnih predstavnika treba odmah vratiti u institucije Bosne i Hercegovine. Nedopustivo je i nezakonito blokiranje rada državnih institucija, pa je jasno da se pregovori ne mogu voditi pod ucjenama i pritiscima.

Demokratske političke snage u Bosni i Hercegovini ne smiju pristati na pregovaranje pod ucjenama i pristiscima koji su nametnuti i očigledno prisutni. Ovaj zahtjev važi i za sve međunarodne medijatore koji su uključeni u procese pregovaranja.

4. Svaka rasprava o „raspodjeli državne imovine“ mora uzeti u obzir odredbe Evropske konvencije za zaštitu ljudskih prava i temeljnih sloboda i protokole uz nju, koja predstavlja ‘ustavni instrument evropskog javnog poretka’. Evropska konvencija za zaštitu ljudskih prava je prema Ustavu Bosne i Hercegovine direktno primjenjljiva i ima prioritet nad svakim drugim pravom (čl.2.2). Pošto je Bosna i Hercegovina potpisnica Evropske konvencije za zaštitu ljudskih prava i temeljnih sloboda, direktno je odgovorna za zaštitu prava na imovinu (čl.1. Protokol 1.) a ne entiteti, kantoni i slično. Stoga država Bosna i Hercegovina ima odlučujuću ulogu u rješavanju pitanja ne raspodjele nego upotrebe državne i druge imovine.

Rješavanje državne imovine, koje se pojavilo kao tema razgovora iz OHR-a, mora se rješavati u skladu sa ustavom Bosne i Hercegovine i pravosnažnom presudom Ustavnog suda Bosne i Hercegovine. Tražimo od OHR-a da se, kao prvi nužni pravni korak ka rješavanju ovog pitanja, naloži evidentiranje državne imovine od strane Pravobranilaštva BiH. Nikakva podjela državne imovine između države i nižih nivoa vlasti ne dolazi u obzir. Državna imovina se od strane države može dati isključivo na upravljanje i korištenje nižim nivoima vlasti. Suverenitet države ogleda se u državnoj imovini te je podjela državne imovine podjela države BiH. Tražimo od zastupnika u PSBIH da javno iznesu svoje stavove i ne dozvole nikakvu podjelu državne imovine već da se isključivo može govoriti o donošenju zakona kojim se definira korištenje i upravljanje.

5. Ostaje čvrsto opredjeljenje da je okvir koji se mora poštivani Deytonski mirovni sporazum, sa svim usaglašenim anexima. Svaki drugi put vodi u potpunu neizvjesnost i moguće sukobe koji građani Bosne i Hercegovine sigurno ne žele.

6. Članovi Predsjedništva RBIH, koji u proširenom sastavu predstavljaju Skupštinu Republike Bosne i Hercegovine, nastaviće konsultacije, pratiti postojeće stanje u i oko države Bosne i Hercegovine te se u narednom periodu očitovati o koracima i postupcima a koji će biti usmjereni na očuvanje međunarodno-pravnog subjektiviteta države Bosne i Hercegovine utemeljene na evropskim demokratskim vrijednosti i vladavini prava.