in

U Trebinju odata počast narodnom heroju Vladi Šegrtu

U povodu 30. godišnjice smrti vijećnika ZAVNOBiH-a i AVNOJ-a, člana prve poslijeratne vlade Bosne i Hercegovine, narodnog heroja Vlade Šegrta, danas je u Aranđelovu nadomak Trebinja, njegovom rodnom mjestu, položeno cvijeće i odata počast.

Komemoraciji su prosustvovali članovi porodice, prijatelji i poštovaoci tekovina antifašističke borbe iz Bosne i Hercegovine, Crne Gore i Srbije.

Prisutnima su o značaju antifašističke borbe i doprinosu Vlade Šegrta govorili Izo Rokolj, te predsjednik SABNOR BiH Sead Đulić.

“Ne damo ono što je naše, a Vlado Šegrt je naš i mi ga ni mrtvog nikom ne damo. Danas smo ovdje da ga se sa dužnim poštovanjem sjetimo, a ne da ga branimo. On i njegovo saborci davno su sebe odbranili u onom dugom, krvavom i pobjedonosnom maršu, koji je počeo nedaleko odavde, iz Lastve, gdje je formiran Prvi udarni bataljon, pa sve do 15.maja 1945, kad su nogom stali na austrijsku i italijansku granicu”, kazao je Đulić.

Kako je poručeno, to su bili oni koji su goli prsima jurišali na nebo i koji već odavno nikom ništa ne duguju. Kako kažu, oni duguju njima.

Ko je bio Vlado Šegrt?

Vlado Šegrt (1907 – 1991) rođen je u selu Aranđelovo, kod Trebinja, do Drugog svjetskog rata bavio se zemljoradnjom, član je KPJ od 1931. godine. Poslije okupacije zemlje 1941, zajedno sa Savom Kovačevićem, jedan je od glavnih organizatora oružanog ustanka u svom kraju.

Prošao je gotovo sve velike bitke NOB-a, od rodnog Trebinja, Bosne, Hrvatske i Slovenije, sve do granice prema Italiji i Austriji.

U teškoj i slavnoj borbi za Prozor u IV neprijateljskoj ofanzivi, poznatoj u historiji i kao Bitka za ranjenike, Šegrtova Deseta heregovačka brigada i njen Mostarski bataljon prvi su prodrli u grad.

Postao je čuven po svom junaštva, a o njegovoj hrabrosti i vojničkoj umiješnosti kao jedne od najlegendarnijih ličnosti u BiH iz Drugog svjetskog rata, pisali su, između ostalih, Vladimir Dedijer i Koča Popović.

Bio je vijećnik ZAVNOBiH-a i AVNOJ-a. Iz rata je izašao kao general – major. Nosilac je velikog broja ratnih i mirnodopskih odlikovanja, a za narodnog heroja proglašen je 20. decembra 1951. godine.

Poslije oslobođenja, obavljao je niz odgovornih političkih i državnih funkcija kao predsjednik Prezidijuma Narodne skupštine BiH, ministar poljoprivrede, član Izvršnog veća BiH i potpredsjednik Narodne skupštine, član CK KPJ i CK SK BiH, član Saveta Federacije i dr.

Bio je aktivan član društvene zajednice

Početkom 60-tih godina, prošlog vijeka, na lični zahtjev rano je otišao u penziju, da bi, kako je to tada obrazložio svoje mjesto ustupio mlađim i sposobnijim.

No i pored toga, do kraja života, je ostao aktivan član društvene zajednice, doprinoseći njenom razvoju i napretku. Rado se družio sa mladima i bio je, izmedju ostalog, i dugogodišnji predsjednik Savjeta omladinske radne akcije na Sutjesci.

Umro je 31 jula 1991. u svom rodnom mjestu, selu Aranđelovu, u Lastvi kod Trebinja, gdje je i sahranjen.

Program televizije možete pratiti UŽIVO na ovom linku kao i putem aplikacija za Android|iPhone/iPad