in

Ulice za život ili smrt?

„Ovo auto na crveno ovdje prolazi“; „Svaki dan ga gledam“; „Prije pet minuta je prošao Obalom 150 km/h“ – izjave su svjedoka koje su dali medijima u subotu uvečer. Večer, kada je vozač Poršea ‘pokosio’sedamnaestogodišnjeg mladića u Sarajevu.

Najteže povrede. Ugrožen mladi život, za koji su se cijelu noć borili ljekari – katastrofalne su posljedice ‘vožnje’ tog Poršea. Za sada, zvanično, vozio je neutvrđenom brzinom.

Jedna patika mladića je bila ‘odbačena’ na cesti, a vozilo je naprijed imalo veće oštećenje.

Vozač, “od ranije poznat policiji”, “s debelim dosijeom” uhapšen je i pritvoren na mjesec dana u ćeliji sarajevskog zatvora. Za sada.

Ali do kada ćemo imati ovakve uzroke, posljedice i scenarij?

Nije prvi. Nije jedini. Vozač koji ili prolazi kroz crveno svjetlo ili što bržom vožnjom biva jači.

U pravilu skupim i brzim auotomobilima?!

„Mi nemamo državu„

Ko će to zaustaviti, spriječiti, kazniti?

„Opštinski sud Sarajevo, Tužilaštvo kantona Sarajevo, Uprava policije i MUP KS, dokle? „, pitao je na Twitteru profesor sa Fakulteta za kriminalistiku, kriminologiju i bezbjednosne studije u Sarajevu, Muhamed Budimlić.

Sve ima i sada Krivični zakon FBiH i Zakon o krivičnom postupku FBiH i daju sasvim dovoljno mehanizama za mnogo bolje. Sankciona politika kao i “politika” otkrivanja i optuživanja su kriminalno blage, dodao je.

„Policija nikome ne odgovara, tužilaštvo nikome ne odgovara, suci nikome ne odgovaraju, članovi Visokog sudskog i tužilačkog savjeta nikome ne odgovaraju. Parlamenti spavaju i bogate se. Niko im efektivno ne mjeri šta i kako rade. Mi nemamo državu“, zaključio je profesor Budimlić na Twitteru.

Do 2030. godine saobraćajne nesreće biće peto mjesto uzroka smrti u svijetu?

Stopa smrtnosti u saobraćaju 2020. godine u Bosni i Hercegovini je 69 poginulih na milion stanovnika. Prosjek Evropske unije je 51 poginulih na milion stanovnika.

Značajno prednjačimo na ovom crnom polju.

U svijetu godišnje u saobraćajnim nesrećama smrtno strada oko 1,25 miliona osoba. Saobraćajne nesreće su vodeći uzrok smrti među mladima u dobi 15-29 godina.

Nastave li se dosadašnji trendovi, procjenjuje se da će do 2030. godine saobraćajne nesreće umjesto sadašnjeg devetog biti peto mjesto vodećih uzroka smrti.

„Nepropisna i neprimjerena brzina uzrokuje jednu trećinu saobraćajnih nesreća sa smrtno stradalim osobama u razvijenim državama i gotovo polovinu ovih nesreća u srednje i slabije razvijenim državama svijeta.“, podaci su Svjetske zdravstvene organizacije.

Samo 47 država u svijetu slijedi dobru praksu bezbjednosti u saobraćaju implementacijom ograničenja brzine u gradskim područjima na 50 km/h ili manje.

Povećanjem brzine povećava se zaustavni put vozila, a time i rizik nastanka saobraćajne nesreće. Primjerice, pri brzini ličnog vozila od 80 km/h (u uslovima suhe ceste), potrebno je ukupno 57 metara da se vozilo zaustavi, a pri brzini od 50 km/h potrebno je 27 metara za zaustavljanje.

Program televizije možete pratiti UŽIVO na ovom linku kao i putem aplikacija za Android|iPhone/iPad