in

Autoceste Federacije promoviraju pumpe Gazproma

Promotivni e-mail nedavno je stigao pretplatnicima na obavijesti Autocesta Federacije o akciji u kojoj za određenu količinu goriva na benzinskim pumpama Gazproma mogu besplatno dobiti uređaj za elektronsku naplatu putarine.

Autoceste Federacije, javna entitetska kompanija, u julu provodi kampanju i na svojoj stranici u kojoj nudi pogodnosti svojim korisnicima koji gorivo natoče na Gazpromu, pumpama čije je ruske vlasnike sankcionisala Evropska unija (EU) zbog invazije na Ukrajinu.

Svim vozačima koji za određeni iznos naspu gorivo na pumpama Autoceste su poklanjale uređaj za brzi prolazak kroz naplatne kućice. U ovoj javnoj kompaniji izbor Gazproma pravdaju javnim pozivom otvorenim za sve kompanije. Odgovarajući na zahtjev za komentar Balkanske istraživačke mreže Bosne i Hercegovine (BIRN BiH), u Delegaciji Evropske unije pozivaju vlasti i rukovodioce državnih preduzeća da pokažu solidarnost sa građanima Ukrajine, posebno jer su sankcijama EU poduzete mjere protiv Gazproma i njegovih podružnica.

Delegacija EU napominje kako je BiH svoj stav o ratu u Ukrajini formalno uskladila sa stavom EU, ali i kako smatraju da usklađivanje sa ovim sankcijama izostaje u BiH.

“Kao zemlja sa čvrstom perspektivom u EU, očekujemo da BiH uskladi svoju vanjsku i sigurnosnu politiku sa politikama EU. Stoga, apelujemo na vlasti na svim nivoima, kao i na rukovodioce državnih preduzeća, da pokažu solidarnost sa građanima Ukrajine i pridruže se EU u njenim naporima da Rusiji nametnu ozbiljne posljedice zbog njenih postupaka, te time efektivno osujete sposobnost Rusije za nastavak agresije”, navode iz Delegacije EU u Bosni i Hercegovini, predstavništva Unije koja je kroz nepovratne grantove i kredite izdvojila desetine miliona za izgradnju autoputa u Federaciji.

Veliki broj zemalja uveo je sankcije ruskim kompanijama kako bi smanjio mogućnost Rusiji da finansira invaziju na Ukrajinu, u kojoj je do sada poginulo i ranjeno više stotina civila. Evropske zemlje pokušavaju smanjiti ovisnost o ruskom plinu i nafti uvodeći postepeno sankcije i ostavljaju prostor za uvoz energenata još određeno vrijeme kako bi smanjile štetu po svoje ekonomije.

Nejasne politike prema sankcijama

Autoceste su početkom jula promovirale nagradnu akciju u saradnji sa kompanijom G-Petrol i točenje na njihovim odnosno pumpama Gazproma. Zauzvrat, u vrijeme nagradne akcije, kupci goriva u vrijednosti 100 KM ili većoj nagrađivani su uređajima za elektronsku naplatu cestarine.

Dok iz kompanije G-Petrol tvrde da ne podliježu sankcijama, niti imaju ometenost u radu na tržištu BiH, analitičari upozoravaju da bi javna preduzeća u BiH morala biti opreznija kada biraju svoje partnere.

“Ukoliko se državno preduzeće odluči poslovati s bilo kojim partnerom, u promovisanju nekih stvari, mogli bi i korisnici njihovih usluga ili proizvoda pomisliti da zapravo dijele iste vrijednosti”, smatra urednik poslovnog portala Capital Siniša Vukelić.

“S obzirom na to da su ruske kompanije, dakle da nije sigurno koliko su sankcije pogodile baš ‘Gazprom’ i da li je ona u Evropskoj uniji sankcionisana do te mjere, ali svakako da firme moraju biti mnogo opreznije kada biraju s kim će poslovati”, kaže Vukelić.

Sam G-Petrol registrovan u Sarajevu je u vlasničkoj vezi sa sankcionisanom ruskom kompanijom Gazprom Neft. Kako su potvrdili iz G-Petrola, vlasnik ove kompanije je Naftna industrija Srbije (NIS), u kojoj je Gazprom Neft najveći akcionar, sa udjelom od 50 posto vlasništva.

Ranije je Gazprom Neft posjedovao 56,15 posto akcija srbijanskog NIS-a, ali je početkom maja 2022. godine, zbog odluke EU da Gazprom Neft uvrsti na listu sankcionisanih, nešto više od šest posto akcija prodato drugoj ruskoj kompaniji Gazprom, koja nije pod sankcijama. Prodaja je izvršena nakon četvrtog paketa sankcija od 16. marta, kojim je Evropska unija obavezala svoje članice da se ne “upuštaju u bilo kakve transakcije sa pravnim osobama, subjektima ili tijelima osnovanim van granica Unije koji su vlasnici prava direktno ili indirektno u iznosu većem od 50 procenata”.

Uz Rosneft i Transneft, Gazprom Neft je jedna od tri naftne kompanije u vlasništvu Rusije koje se od marta nalaze na listi kompanija sankcionisanih od Evropske unije. Peti paket sankcija, usvojen u aprilu, izuzeo je, između ostalih, Zapadni Balkan odnosno Srbiju, čime je bilo obezbijeđeno nesmetano snabdijevanje naftom za NIS. Šesti paket sankcija, koji bi se trebao početi primjenjivati od novembra, podrazumijeva zabranu uvoza ruske nafte, što su vlasti u Srbiji procijenile da može uticati na NIS.

BiH se formalno pridružila sankcijama EU prema Rusiji putem Misije BiH u Bruxellesu, na osnovu Strategije vanjske politike i obaveza iz Sporazuma o stabilizaciji i pridruživanju. Prema zvaničnim informacijama objavljenim na stranici Evropskog vijeća, BiH se “uskladila s EU” kod sankcionisanja nekoliko stotina pojedinaca i kompanija iz Rusije.

Sead Turčalo, dekan Fakulteta političkih nauka u Sarajevu, smatra da je situacija kompleksna, jer se BiH formalno u nekim segmentima pridružila sankcijama, ali ih praktično ne provodi, zbog čega sve kompanije koje imaju vezu s Ruskom Federacijom nesmetano posluju u BiH, uključujući i Gazprom.

“Suštinski, kad pogledamo neku širu sliku, javne institucije BiH bi trebale poslati neku vrstu poruke, u smislu da javne institucije ne bi trebale biti partneri u takvom poslovanju s državnim kompanijama Ruske Federacije, koja je agresor na suverenu državu poput Ukrajine”, kaže on.

Turčalo najveću krivicu vidi u vlastima koje su prihvatile sankcije, ali ih nisu pojasnile, niti naložile javnim institucijama i preduzećima da ih se pridržavaju. Zbog toga, smatra on, teško je očekivati da rukovodioci javnih preduzeća imaju svijest o sankcijama ili da postupaju po njima, jer nemaju nikakvu formalnu osnovu za to.

“Iz te perspektive teško je očekivati da evo i Autoceste Federacije postupe na bilo koji drugi način, jer ako učestvujete u sankcijama, onda to vrlo jasno treba saopćiti svim institucijama u cijeloj BiH. Teško je očekivati da same institucije postupaju po tome i to je taj problem”, pojašnjava Turčalo.

Autoceste obećavaju uskladiti poslovanje sa sankcijama

Ekonomski analitičar Admir Čavalić smatra da se u BiH sankcije i preuzete obaveze ne shvataju ozbiljno, a govoreći o saradnji Autocesta s Gazpromom, kaže kako ga ne bi iznenadilo da u BiH postoji još ovakvih primjera.

“To pokazuje jednostavno da se nije postigla i harmonizirala ta hijerarhija odnosa, političkih i bilo kakvih drugih ekonomskih, u BiH, na način da ako se država obaveže na nešto, da to automatski prelazi, u ovom slučaju, na entitetsko poduzeće, koje jeste državno poduzeće koje raspolaže izuzetnim kapitalom”, kaže Čavalić.

Dodaje da za BiH nije dobro da se nalazi u takvim situacijama, ukoliko direktno krše ranije preuzete obaveze naše zemlje.

“To nas može predstaviti neozbiljnim u kontekstu međunarodnih odnosa, ali i generalno nekih budućih preuzimanja obaveza od strane BiH”, kaže Čavalić.

Govoreći o posljedicama nepostupanja po sankcijama kojima se BiH pridružila, Turčalo ističe kako vlasti BiH toliko često narušavaju vlastiti kredibilitet, te da je ovo samo jedan od primjera takvog postupanja.

“To nepostupanje po sankcijama je nešto što može narušiti imidž BiH, a i naše partnerske odnose, odnosno i naše – barem u onom deklarativnom smislu – opredjeljenje prema integracijama u te euroatlantske strukture, prema našim najkonstruktivnijim partnerima, a to su zemlje EU i SAD”, kaže Turčalo.

Nakon upita BIRN-a BiH Elmedinu Voloderu, generalnom direktoru Autocesta, iz ovog preduzeća su odgovorili kako su aktivnosti na novim promotivnim akcijama pokrenuli početkom godine, “kada još nije bilo spomena ruske agresije na Ukrajinu, a samim time ni sankcija Rusiji i ruskim kompanijama”.

Za BIRN BiH su iz G-Petrola kazali kako je njihova saradnja sa Autocestama počela u aprilu, kada je objavljen i javni poziv – 13. aprila 2022. godine. U njemu Autoceste pozivaju potencijalne ponuđače da iskažu interes “u vidu zajedničke saradnje koja će rezultirati osiguranjem plaćanja ACC Tag uređaja korisniku autoceste i eventualni dodatni bonus na izvršenu dopunu na predloženi način”. Ruska invazija na Ukrajinu početla je krajem februara a promotivne aktivnosti Autocesta prema Gazpromu odvijale su se i tokom jula.

U Autocestama navode kako svoju opredijeljenost i stavove prema poštovanju evropskih vrijednosti iskazuju svakodnevnim poslovanjem, te da bez poštivanja strogih propisa koje Evropska unija preko svojih banaka za investicije, obnovu i razvoj traži ne bi bili u mogućnosti koristiti sredstva namijenjena za izgradnju ceste. Također, dobijena grant sredstva smatraju pokazateljem da EU ovo preduzeće smatra “ozbiljnim partnerom” koji je u mogućnosti nositi se sa izazovima izgradnje Koridora Vc, a istovremeno “poštovati ciljeve za koje se Unija zalaže”, te najavljuju kako će se u budućnosti pridržavati tih ciljeva.

“Sve svoje buduće aktivnosti JP Autoceste FBiH će raditi u koordinaciji s napucima Ministarstva vanjskih poslova BiH, a imajući u vidu setove restriktivnih mjera koje je Europska unija uvela Rusiji”, zaključili su iz Autocesta.

Na internet stranici Autocesta navodi se kako je kroz Investicijski okvir za Zapadni Balkan (WBIF), zajedničku inicijativu Evropske komisije, Razvojne banke Vijeća Evrope (CEB), Evropske banke za obnovu i razvoj (EBRD) i Evropske investicijske banke (EIB), kojoj su se Svjetska banka (WB) i Njemačka razvojna banka (KfW) naknadno priključile, do sada za izgradnju autoputa u Federaciji izdvojeno više od 300 miliona maraka nepovratnih sredstava.

Program televizije možete pratiti UŽIVO na ovom linku kao i putem aplikacija za Android|iPhone/iPad