in

Fabrika duhana Mostar – od giganta ostao samo betonski kostur

Gašenjem posljednje od nekadašnje tri bosanskohercegovačke fabrike duhana ugasila se stoljetna tradicija proizvodnje duhana u našoj zemlji. U isto vrijeme izumire tradicija uzgoja duhana koji je nekada bio tradicionalna poljoprivredna kultura od koje su brojne porodice živjele posebno na jugu zemlje.

Ukupno 25 godina Almir Zalihić radio je u mostarskoj fabrici duhana. S tugom i gorčinom gleda u oronulu zgradu koja je po zatvaranju postala postala plijen sakupljača sekundarnih sirovina.

“Ovo je stvarno tužno kad se vidi, ovdje je nekad cvjetalo, ljudi radili, bilo sve po p.s.-u”, kazao je.

Tako je od nekadašnjeg giganta koji je obrađivao i stavljao u distribuciji jedan od najkvalitetnijih duhana na svijetu ostao samo betonski kostur.

Fabrika s dugom tradicijom prerade duhana, punom parom radila je i u ratnim danima. Prije rata zapošljavala je oko 400 radnika, poslije oko 130 radnika da bi 2007. godine proizvodnja bila ugasena.

Na sreću i zadovoljstvo bivših radnika, Fabika duhana Mostar je nakon 15 godina prodata za više od 5 miliona širokobriješkom biznismenu, što će označiti i kraj agonije bivših radnika koji čekaju na rješenje svog statusa.

“Mi radnici smo djelomično zadovoljni, jer Porezna uprava je rekla da će nam uplatiti doprinose jer je Porezna uzela 3,5 miliona i nama je ostalo 1,5 milion za podjelu novca. Meni duguju 5 godina radnog staža, plate i doprinose. Navodno će nam sve biti izmireno”, kazao je Zalihić.

Fabrika duhana Mostar bila je jedna od tri velika pogona za proizvodnju duhana i duhanskih prerađevina u BiH. No svi su ugašeni. 2018. ugašena je Fabrika duhana Banja Luka, a ove godine i nakon 140 godina rada zatvorena je Fabrika duhana Sarajevo. Sudbina je to malih, na tržištu velikih, smatra direktor FAZ-a. Domaće fabrike, tvrdi, nisu uspjele preživjeti borbu s velikim svjetskim proizvođačima.

“Te tvornice nisu mogle izdržati konkurenciju Philipa Morrisa, Imperiala, itd., tako da su one zapravo kupljene od tih velikih duhanski divova, tj. kupljeno je tržište. Duhan je svugdje u svijetu monopol države, u primarnoj proizvodnji ga može biti koliko država želi, a ako ga ne želi ni malo, onda ga neće biti”, kazao je Marko Ivanković, direktor FAZ-a.

Duhan se na prostoru BiH i dalje sadi, ali radi se o malim površinama, proizvodnja je praktički u izumiranju, zadnja duhanska stanica u državi ugašena je 2012. godine u Stocu. Nekada je ova industrijska biljka bila dominantna poljoprivredna kultura i mnogima glavni izvor prihoda.

“Duhan je kao robna kultura ostvario mogućnost da su mnoge generacije hercegovačke djece završile škole, postale veliki znanstvenici i nosioci života u regiji”, kazao je Vladimir Trninić, bivši direktor Duhanskog instituta Mostar.

“To je bila monopolska kultura koja je dozvoljavala razvoj i koja je napredovala dugo godina. Nažalost, opstanak duhana više nije mogao da se održi. Došle su neke nove tehnologije, neki novi brendovi cigareta i mi u to vrijeme nismo dobili dovoljno podrške da bi prevladali tu situaciju i morali smo da zatvorimo sve kapacitete koje smo imali, a koji nisu mali”, kaže Hamid Čustović, profesor na Poljoprivredno-prehrambenom fakultetu Sarajevo.

Budućnost hercegovačkog duhana vide u tome da se brendira i plasira na tržište kao unikatni lokalni proizvod, te da se duhan sorte hercegovački ravnjak aktivira kao ograničena serija. Za to vrijeme, napuštene i oronule zgrade podsjećat će na propast i kraj duhanske proizvodnje u BiH, kao i na popularnu Dravu, Drinu i Moravu.

Program televizije možete pratiti UŽIVO na ovom linku kao i putem aplikacija za Android|iPhone/iPad