in

Crna Gora ima lošu sezonu / “Kad su padale bombe 1999., bilo je više turista”, objašnjavaju i zašto – PressMedia

LOŠA turistička sezona u Crnoj Gori postala je ovih dana jedna od prominentnijih tema u regionalnim medijima. Susjedna republika se, poput Hrvatske, previše oslanja na prihode od turizma pa se već mogu naslutiti i socijalne posljedice sezone koja je podbacila.

Zašto se to dogodilo?

Premijer Abazović: Cijene su nam kao na Azurnoj obali

Premijer Dritan Abazović rekao je da je predsezona bila dobra, ali je kritizirao turistički sektor.

“Ako netko misli da se može ponoviti sezona od prošle godine kada je bio vrhunac nevjerojatan, jer smo mi bili jedina otvorena zemlja 45 dana, to će se teško moći realizirati. Moramo se prilagoditi novim trendovima. Cijene na primorju su kao na Azurnoj obali, to Crna Gora do sada nikada vidjela nije”, rekao je Abazović.

O problemima u turizmu raspisali su se i crnogorski mediji.

“Turistička sezona ogolila je sve probleme s kojima se Budva suočava godinama – od loše, praktički nepostojeće strategije razvoja turizma, nejasnog koncepta želi li biti elitna ili destinacija masovnog turizma, grad provoda ili mjesto za odmor, pa do toga da oslanjanje na pojedina tržišta, istočno i regionalno, ove godine puno košta”, ističe se u tekstu na portalu Vijesti.

Izostanak gostiju iz Rusije i Ukrajine

Kao glavni razlog loše sezone navodi se nedostatak gostiju iz Rusije i Ukrajine, ali i gostiju iz regije. U Budvi se odmara 32 posto gostiju manje nego prošle godine sredinom srpnja. U hotelima je registrirano sedam posto manje ljudi.

Crnogorci koji žive od turizma su zabrinuti. Brine ih što neće zaraditi dovoljno novca za zimu.

“Dnevna zarada je za 30, pa čak i za 50 posto manja nego što je bilo u uobičajenim sezonama, ne računam godinu pod koronom. Tako da je ovo jedan fijasko i ništa nam ne preostaje nego da se nadamo boljoj sezoni u listopadu, studenom…”, ispričao je novinarima vlasnik jedne suvenirnice.

Mnogi za lošu sezonu krive političku klasu.

“Upropastila nas je ova trenutna politika, nema ni gostiju iz Makedonije, ni iz Bosne i Hercegovine. Idu ljudi u Albaniju, tamo im je jeftinije, a kažu da su svi ljubazni, cijene su pristupačne, plaže lijepe i što bi dolazili ovdje trošiti preko svake mjere i brinuli zbog politike”, rekla je vlasnica dućana na crnogorskoj obali za beogradski portal Nova.rs.

Index je htio doznati što se zapravo dogodilo u Crnoj Gori i koje lekcije iz toga može izvući Hrvatska, koja također ovisi o turizmu. Trenutno Hrvatskoj ide dobro, ali to ne znači da ne može nešto naučiti iz crnogorskog primjera.

Hotelijer Nikola Milić: Nije učinjeno dovoljno za pripremu sezone

Stoga smo o crnogorskom turizmu razgovarali s Nikolom Milićem, insajderom u branši i vlasnikom 6 boutique hotela u Crnoj Gori okupljenih pod brendom Casa del Mare.

“Evidentno je da turistička sezona u Crnoj Gori ne ide po planu, odnosno ne onako kako je generalno bilo očekivano u javnosti. Predsezona je bila jako dobra, što je utjecalo na to da su očekivanja od glavne turističke sezone velika, potpuno zanemarivši da za njenu pripremu nismo učinili dovoljno. U samoj špici sezone izostala je ne samo kvantiteta već i kvaliteta gostiju jer je i vanpansionska potrošnja znatno manja nego što je to bio slučaj prethodnih godina”, kaže Milić.

Zanimalo nas je koliko je izostanak gostiju iz Rusije utjecao na trenutne rezultate sezone.

“Nedostatak gostiju s tržišta Rusije i Ukrajine nesumnjivo je mnogo utjecao jer su po statistikama upravo posjetitelji iz ove dvije zemlje činili trećinu broja gostiju u Crnoj Gori”, kaže ovaj hotelijer.

“Nažalost, situaciju s ruskim tržištem koju smo imali 2014. godine, kada smo kao zemlja kandidat za članstvo u EU pratili sankcije koje je EU uvela Rusiji, nismo iskoristili da zbilja razumijemo da naš turistički proizvod moramo okrenuti mnogo većem broju trżišta i da se malo ozbiljnije i više okrenemo Zapadu kako se ne bismo našli po drugi put u sličnoj situaciji. Ovu priliku smo nedovoljno iskoristili, što je doprinijelo trenutnoj situaciji”, objašnjava Milić.

Loša komunikacija vlasti i turističkog sektora

On upozorava da vlasti nedovoljno komuniciraju s ljudima iz turističkog sektora.

“Crna Gora ima od odnedavno novu Strategiju razvoja turizma. U kojem je obliku spomenuta strategija te što njen akcijski plan uključuje, ne mogu sa sigurnošću tvrditi jer se o njoj generalno sa stručnom javnošću nedovoljno diskutiralo”, otkriva Milić.

On smatra da bi Crna Gora trebala imati posebno ministarstvo turizma. Turizam je sada dio Ministarstva ekonomskog razvoja i turizma.

“Mislim da privredna grana koja čini četvrtinu našeg BDP-a treba biti tretirana shodno onome koliko doprinosi, pa samim tim zaslužuje i svoje resorno ministarstvo, odnosno ministarstvo turizma koje bi se isključivo bavilo turizmom i njegovim razvojem jer kroz razvoj turizma nesumnjivo bi se razvijale i druge privredne grane u našoj državi”, kaže.

Njegovo iskustvo komunikacije s vlastima nije najbolje.

“U periodu pandemije, u nekoliko navrata, kroz Odbor za turizam u Privrednoj komori Crne Gore i u komunikaciji s nadležnim ministarstvima, iz Casa del Mare pokušali smo predočiti naše argumente da će se turizam u budućnosti razvijati u potpuno drugačijem pravcu i da Crna Gora ima idealan trenutak da se, nakon pandemijskog perioda, postavi kako treba i da kašnjenje u odnosu na regionalna tržišta anulira i krene s mnogo bolje pozicije nego do tada. Nisam siguran koliko smo u tome uspjeli”, kaže Nikola Milić.

Milić kaže da Crna Gora nije preskupa

Dodaje da od pomoći nisu ni izjave premijera Dritana Abazovića o prevelikim cijenama.

“Nisam siguran u kojoj je mjeri ovakva izjava korisna za Crnu Goru kao destinaciju kad dolazi od njenog premijera. Čini mi se da se nama u turističkoj privredi ovom izjavom daje na znanje da smo za rezultate ove sezone krivi samo mi iz privrede. Koliko je to realno, imajući u vidu što je potrebno da se pozicionira jedna destinacija, pozivam vas da prosudite sami”, kaže.

No jesu li previsoke cijene za turiste u Crnoj Gori?

“Ja ipak mislim da nisu. Redovno pratimo konkurenciju, pošto naši hoteli posluju u Bokokotorskom zaljevu, nerijetko pratimo i Dubrovnik i Dalmaciju, i mogu reći sa sigurnošću da smo poprilično jeftiniji od hrvatske obale, za jednak nivo kvalitete, dakle, pričamo o luksuznim hotelima, 4 i 5 zvjezdica. Imam informaciju da smo značajno jeftiniji i u restoranskoj ponudi. Smatram da Crna Gora nije preskupa, da ima različite segmente ponude. Ja vam mogu reći da pojedini restorani u Igalu imaju pansionski obrok za šest eura, a s obzirom da vi pratite tržište u Hrvatskoj, recite ima li negdje neki restoran na hrvatskoj obali koji daje juhu, salatu, glavno jelo i desert za šest eura?” pita Milić.

Problem avionskog prijevoza

Jedan od razloga zbog kojih je zakazala turistička sezona u Crnoj Gori su i manjkavosti u vezi avionskog prijevoza.

“Što se tiče avioprijevoza, ono što je sad evidentno jest da na tivatskom aerodromu imamo 2 i pol puta manje putnika nego prošle godine”, kaže Milić.

“Crna Gora je praktično otočna država, nismo dobro povezani cestovnim prometom i jedino nam zasad preostaje avionska povezanost kako bi se stiglo u našu državu”, dodaje.

Milić objašnjava kako je nastao trenutni problem.

“Krajem 2020. godine ugašena je nacionalna aviokompanija Montenegro Airlines, dok novonastala kompanija Air Montenegro još uvijek nije došla ni blizu brojki, rezultata i povezanosti koje je, sa svojom dugogodišnjom tradicijom, imao Montenegro Airlines. U situacijama kao što je trenutna, od velikog značaja bi bila aviokompanija kakvu smo nekada imali jer bi nas mogla lako povezati sa zapadnim tržištem. To je nešto na čemu treba raditi”, kaže.

“Također, čini mi se da naši aerodromi nemaju dovoljno kapaciteta da odgovore na potrebe crnogorskog primorja. Imamo aerodrom u Podgorici koji ne radi od 23 h do jutarnjih sati, aerodrom u Tivtu još uvijek nema noćno slijetanje, i to su sve faktori koju utječu na rezultate u turizmu, kojima ne posvećuju dovoljno pažnje oni koji bi trebali to činiti. Smatram da bi bilo korisnije da se bave upravo ovim, strukturalnim pitanjima, nego cjenovnom politikom u ugostiteljstvu”, navodi Milić.

Već sada treba početi s pripremama za sljedeću sezonu

Što je potrebno učiniti da se sljedeće godine ne ponovi ovakva situacija, pitali smo.

“Za početak, mislim da je važno da imamo jasno definiranu Strategiju, jasno definirani akcijski plan, da znamo što želimo od sezone, od turizma u Crnoj Gori, da znamo na kojim lokacijama planiramo elitni turizam, zdravstveni, odmarališni, aktivni. Ono što je ključno je da se s pripremama budućih sezona krene već od kraja prethodnih. Moramo naučiti da se ne možemo osloniti samo na jedno tržište, moramo svoj turistički proizvod širiti na više tržišta, aviodostupnost učiniti boljom. To možda zvuči jednostavno, ali traži upornost, rad, disciplinu i kontinuitet”, kaže Milić.

Last minute aranžmani spašavaju sezonu

On kaže da je zasad zadovoljan rezultatima svojih hotela u Bokokotorskom zaljevu.

“Sedmi mjesec je trenutno na 90% zauzeća, a s obzirom da je ove godine jako zastupljena last minute opcija, mislim da ćemo srpanj završiti s otprilike 92% zauzeća. Kolovoz se trenutno nalazi na 72% zauzeća. Na nivou svih hotela smo generalno zadovoljni”, ističe.

“S druge strane, primjećuje se manja vanpansionska potrošnja u odnosu na planirani budžet i prošlu godinu. Ipak, ukupna slika je jako zadovoljavajuća i želim vjerovati da je rezultat toga jedan kontinuiran i predan rad. Velik dio našeg tima je s nama čitavih 12 mjeseci, i zimski period koristimo da dobro razmislimo o sljedećoj sezoni, ali i da se osvrnemo na greške iz prethodne, na kojim tržištima da djelujemo bolje, gdje nam se investicija dobro pokazala, i s takvim pristupom, vjerujem, rezultat ne može izostati”, kaže Milić.

Dodaje da su ove godine angažirali prodajne predstavnike za zapadna i regionalna tržišta.

“Planiramo kao menadžment kompanija širiti svoje djelovanje na druge dijelove Crne Gore – razvojem White Label brenda i otvaranjem već ugovorenog hotela u Kolašinu, i najvjerojatnije u Budvi, a posebno se radujemo skorijem pozicioniranju i na hrvatskom tržištu otvaranjem dva hotela u Dalmaciji”, najavljuje Nikola Milić.

Odnos prema radnicima

U Hrvatskoj se sve više piše o problemu nedostatka radne snage u turizmu, a kao jedan od krivaca apostrofiraju se loši poslodavci, koji su slabo plaćali i loše tretirali svoje radnike. Ima li Crna Gora problem s radnom snagom i kakvi su uvjeti rada u turističkom sektoru, pitali smo Milića.

“Casa del Mare zapošljava oko 150 ljudi, imamo 50 stalno zaposlenih, dosta sezonaca povratnika, tako da smo, pored svih problema na tržištu rada, izuzetno zadovoljni svojim timom. Ono što je činjenica jest da ovaj proizvod ovisi o ljudima. Ako zaposleni nije zadovoljan i sretan poslom kojim se bavi, on neće uspjeti isporučiti uslugu koja je kvalitetna i koja dolikuje brendu koji predstavlja. Ovom prilikom bih želio reći da rezultati koje Casa del Mare ostvaruje, u ovakvoj sezoni i u ovim okolnostima, oslikavaju timski rad i prijateljstvo koje postoji među svim zaposlenima našeg brenda”, poručuje hotelijer Nikola Milić.

Zašto je sezona u Crnoj Gori propala, a u Hrvatskoj nije?

Iz svega izrečenog se može vidjeti zbog čega je turistička sezona u Crnoj Gori podbacila, ali i zašto u Hrvatskoj nije.

Prva prednost Hrvatske u odnosu na Crnu Goru je što je turistička destinacija do koje se iz srednje Europe može relativno lako doći autom, te ne ovisi toliko o avionskom prijevozu kao Crna Gora.

Nadalje, Hrvatska je ove godine zadržala svoje tradicionalne goste (Njemačka, Austrija itd.), dok je Crna Gora izgubila svoje tradicionalne goste (Rusija, Ukrajina).

Također, Crnu Goru proteklih godinu dana obilježavaju politička previranja i promjena vlade, dok je vlast u Hrvatskoj stabilna, čime nema negativnog utjecaja na turističku sezonu. Jedna od posljedica političke nestabilnosti U Crnoj Gori je bio i loš marketing za ljetnu sezonu, dok Hrvatska u tom aspektu očito nije podbacila.

U svakom slučaju, bolje je učiti na tuđim nego na svojim greškama, pa zato trenutnu lošu sezonu u Crnoj Gori treba i gledati kao potencijalno upozorenje Hrvatskoj.

(Index.hr)