in

“Da je do mentaliteta oni koji bacaju smeće u BiH, bacali bi ga i u Njemačkoj”

Zagađenje prirode u Bosni i Hercegovini i dalje je veliko. Divlje deponije su posvuda, a otpad se baca ili odlaže bez bilo kakve odgovornosti ili savjesti. Zakona nema ili se ne provode, kazne ne stižu nikome, a rijeke ili druge vodene površine, gotovo bez izuzetka, zatrpane su smećem.

“Izvadi kesu iz rijeke. Što si bacila smeće u rijeku? Pa mislila sam odnijet će rijeka…” Viralno popularan snimak žene i čovjeka koji bacaju vreće smeća u rijeku potakao nas je na razmišljanje. Da li je problem smeća u BiH sistemski ili mentalitetski?

Mentalitet ili sistem

“Da je do mentaliteta, mentalitet bi bio isti i ovdje i u Njemačkoj. Oni koji bacaju smeće u BiH, bacali bi ga i u Njemačkoj. Ljubljana bi bila zatrpana smećem, niz evropskih gradova bi bila zatrpana smećem gdje god žive Bosanci. To se ne dešava. Jer tamo postoji sistem, postoje zakoni, postoji infrastruktura”, ističe Anes Podić, Udruženje Eko akcija.

U BiH mnogo toga nedostaje. Trećina zemlje uopšte nije pokrivena organizovanim odvozom otpada. Korpi za smeće nema dovoljno ni na glavnim šetnicama. Rijeke su nam zatrpane smećem. Godinama su dom plastičnim flašama, zahrđalim ostacima kućanskih aparata. Ribar Kasim Efendić svakodnevno svjedoči prljanju rijeka. U Željeznici peca, bude tu i ribe.

“I ribe i smeća. Ima tu 5-6 komada, a kad je smeće u pitanju nekad zakači udica, nekad ostane, otkinem, izvučem vani”, kaže Efendić.

Do građana je, ali i sistema – dodaje.

Ako pitate donosioce odluka u BiH reći će “narod nema svijesti”. Ako se računa na svijest građana postavlja se logično pitanje, zašto onda imamo Zakon o PDV-u, zašto se građanima ne ostavi na svijest da neki proizvod plate 17% više ili manje, zašto semafor, crveno i zeleno svijetlo, zašto moramo platiti kaznu za parkiranje, a jednako efikasno se ne naplate kazne za bacanje smeća u rijeke i javne površine…

I u BiH zakon postoji, ali se kaznena politika vrlo sporo sprovodi. U Sarajevu postoje komunalni redari koji nemaju ovlasti da pišu kaznu, nego vrše prijave inspekciji. Prošle godine su sačinili 1.972 zapisnika, od toga kažnjeno 3% prekršioca.

Kolike su kazne?

“Za fizička lica je od 100-500 KM. Za odgovorno lice unutar pravnog lica od 500-1.500 KM, a za pravno lice do 6.000 KM”, navodi Mirza Ramić, portparol KJKP “Rad”.

“Neko počini prekršaj i onda ga redar prijavi inspektoru. Onda tek inspektor radi svoj dio posla ili izda prekršajnu kaznu ili to završi na sudu pa te kazne može ne biti… Ili se plati u roku od 7 dana i kazna se prepolovi i jednostavno sistem nije učinkovit”, zaključuje Podić.

Program televizije možete pratiti UŽIVO na ovom linku kao i putem aplikacija za Android|iPhone/iPad