in

Izborni zakon kao test evropskih integracija

Šutnja predstavnika vlasti u Federaciji Bosne i Hercegovine nakon završene sjednice Narodne skupštine Republike Srpske (NSRS), bez komentara su i na nastup lidera HDZ-a Dragana Čovića, koji nekoliko puta tokom obraćanja poziva na zajedničke vrijednosti. U tim vrijednostima neizostavno pitanje legitimnog predstavljanja i evropskih integracija. No, ondje gdje evropske vrijednosti treba usvojiti ne nailazi se na saglasnost.

Sjednica Zajedničke komisije za evropske integracije. Prvi put nakon više od pola godine. Kvorum jedva postignut. Saglasnosti za one inicijative koji traže usklađivanje domaćeg zakonodavstva sa evropskim nema.

“Puna su nam usta evropskih integracija, međutim, kada dođe konkretan prijedlog kao što je ova inicijativa onda dobijete od kolega iz parlamenta neku suzdržanost. To je licemjerno, zagovaraju jedno, a u praksi rade drugo”, kazala je Aida Baručija (Nezavisni blok), zastupnica u Predstavničkom domu Parlamenta BiH.

A kakva je praksa i pozicija međunarodnih zvaničnika u aktuelnim pregovorima o izbornom zakonu?

“Evropska vanjska politika prema BiH često puta se svodi na to kako zadovoljiti potrebe HDZ-a BiH. Kada se govori o legitimitetu van legaliteta znate da se ide u revoluciju. Zadnji koji je govorio o legitimetu van legaliteta je bio Slobodan Milošević”, mišljenja je Reuf Bajrović iz Evropsko-američke inicijative.

“Razlike više nisu tako izražene. Pitanje je volje, spremnosti i liderstva zapravo. Pravi lider može naći put, pokušava naći rješenje ne samo za sebe i svoju stranku nego za stranku u cjelini”, dodala je Kathleen Kavalec iz OSCE-a BiH.

A šta onda poručuju neki od lidera?

“Ja sam siguran da ove različitosti u promišljanju BiH iz naše historije su se potpuno prelile i na strategije i taktike naše sadašnjost i i budućnosti. Ništa nije nestalo iz vremena Pariškog sporazuma, iz one strategije tri konstitutivne naroda koji su i tada bila pogotovo oni koji nisu ostvarili primarne ciljeve iz tog vremena kao takve”, naveo je Dragan Čović, predsjednik HDZ-a BiH.

“HDZ je nevjerovatno nepovjerljiv, traži nemoguće garancije ili nudi nemoguće modele u kojima bi jedan hrvatski glas vrijedio kao deset bošnjačkih. Aktuelni predsjednik HNS-a Božo Ljubić je prije 18 godina odbio Aprilski paket, aktuelni predsjednik HDZ-a Dragan Čović je prije devet godina odbio Fueleov model, a sada i elektorski model koji su predložili Palmer i Eichhorst. Po svakom od ova tri modela, u svim ranijim izbornim ciklusima u Predsjedništvo BiH bi bio izabran Hrvat iz HDZ-a. Međutim, predsjednik HDZ-a se pribojava nekih nemogućih kombinacija i scenarija”, rekao je Bakir Izetbegović, lider SDA.

Prijedlog rješenja daje i Saša Magazinović iz SDP-a koji izborni zakon smatra testom za evropske integracije.

“Da uzmemo izborni zakon iz bilo koje zemlje EU i usvojimo ga u Parlamentu BiH, nažalost to je jedan od primjera gdje mi zapravo nismo baš skloni EU vrijednostima, nego tražimo neke stvari koje nam više odgovoraju ili prilagođavamo evropske vrijednosti onim svojim”, dodao je Magazinović.

S obzirom na aktuelnu političku situaciju nejasno je koliko još stepenica bh. politički lideri trebaju preći da bi se našli u EU društvu.

Program televizije možete pratiti UŽIVO na ovom linku kao i putem aplikacija za Android|iPhone/iPad