in

Jedan od najvećih i najskupljih projekata u modernoj Hrvatskoj – PressMedia

U prisustvu velikog broja zvanica svečano je pušten u promet Pelješki most, jedan od najvećih i najskupljih projekata u modernoj Hrvatskoj.

Spojena je Hrvatska, poručeno je s večerašnje svečanosti u Komarni, malom mjestu smještenom u pelješkom kanalu, koje ima svega stotinjak stalnih stanovnika.

Most između mjesta Komarna na kopnenoj strani i mjesta Brijesta na poluotoku Pelješcu, dug 2.404 metara, kopnenim putem spoja krajnji jug s ostatkom Hrvatske i premostiti kanal Mali ston.

Među prisutnima je, između ostalih, bio i predsjednik Hrvatske Zoran Milanović, predsjednik Vlade Andrej Plenković, potpredsjednici Vlade Oleg Butković i Tomo Medved, ministar vanjski poslova Gordan Grlić Radman, kao i predsjednik HNS-a Dragan Čović.

U sklopu svečanosti, pet Pilatusa iz akrobatske grupe “Krila Oluje” nadletjelo je Pelješki most.

“Večeras svjedočimo ostvarenju hrvatskog sna. Hrvatska je jedinstven teritorij spojen nakon stoljeća ovim monumentalnim mostom. Pelješki most nije samo infrastrukturni projekt koji povezuje teritoriju nego je poticaj daljnjem gospodarskom razvoju, znači višu razinu kvalitete življenja naših ljudi. Pelješkom mostu se veseli cijela Hrvatska”, poručio je na otvaranju Pelješkog mosta župan Dubrovačko-neretvanske županije Nikola Dobroslavić.

Govor je također održao i predsjednik Hrvatske Zoran Milanović. 

“Mostovi su na prvom mjestu djela konkretnih ljudi. Talent i znanje projektanata i graditelja najzaslužniji su za ovaj most i na tome im hvala.Most je također rezultat želje da se spoje ljudski životi. Čestitam svima koji su doprinijeli svima da se ostvari ova naša plemenita težnja. Ovaj most će ostati spomenik želji naše generacije da dođemo na drugu obalu slobode”, kazao je Milanović. 

Dodao je kako most nije podignut nikome na štetu ili inat, naročito ne na štetu BiH. 

“Tako bismo razmišljali i da BiH nije domovina i hrvatskog naroda. Ovaj je most na dobrobit svih ljudi, neovisno o socijalnom status, porijeklu i uvjerenjima. Vjerujem da su pred nama godine da ćemo ojačati kao nacija, da ćemo razviti samosvijest, da je ta zemlja potrebna nama i nikom drugome. Vjerujem da ćemo se bez kompleksa boriti za sve što nam je važno. Pelješki most je najvećim dijelom finansiran novcem EU, ali to je naš novac. Niko nam ništa nije poklonio, niti nam neće pokloniti”, kazao je Milanović.

Na Pelješkom mostu upriličen je i spektakularan vatromet, a Rimčeva Nevera je prvi automobil koji je prešao preko Pelješkog mosta.

Most između mjesta Komarna na kopnenoj strani i mjesta Brijest na poluotoku Pelješcu spoja krajnji jug s ostatkom Hrvatske. Uz autoput Zagreb – Split predstavlja najskuplji infrastrukturni projekat realiziran od proglašenja nezavisnosti Hrvatske prije 30 godina.

Grandiozna građevina dugačka dva kilometra i 404 metra, koja premoštava jadranski morski tjesnac – Kanal Mali Ston (ili Malostonski kanal, širok 2.140 metra), odlukom Vlade Republike Hrvatske potkraj prošle sedmice i zvanično je nazvana “Pelješki most” (Peljesac bridge na engleskom jeziku).

Kao dio projekta “Cestovna povezanost s južnom Dalmacijom”, hrvatska vlast Pelješki most nazvala je ključnim infrastrukturnim projektom kad je riječ o prometnom povezivanju krajnjeg juga Hrvatske, kojim dominira jedan od najvećih turističkih centara Jadrana, grad Dubrovnik.

Projekat izgradnje Pelješkog mosta s pristupnim cestama, prema podacima Vlade Hrvatske, vrijedan je 525 miliona eura, od čega je 357 miliona eura nepovratnih sredstava iz fondova Europske unije. Most je projektovao Slovenac Marjan Pipenbaher.

Ideja o izgradnji mosta datira s kraja 1990-ih i početka 2000-ih godina, kad je postao dio prostornog plana Dubrovačko-neretvanske županije. Više puta su na njemu “zvanično” otvarani radovi, da bi 2015. godine, dvije godine nakon pristupanja Hrvatske Evropskoj uniji, ta zemlja iz evropskih fondova dobila 330 miliona eura ili 85 posto sredstava za izgradnju mosta.

Viseći most, čija gradnja je povjerena kompaniji “China Road and Bridge Corporation” ugovorom o izgradnji potpisanim u aprilu 2018. godine, ima šest glavnih stubova i trinaest raspona od čelika dužine 72 do 285 metara. Visina mu je 55 metara, čime se, kako navode hrvatske vlasti, udovoljilo zahtjevu susjedne Bosne i Hercegovine za osiguranje nesmetanog prolaska brodova kroz Malostonski kanal do Neuma.

Dubina mora pod mostom iznosi gotovo stalnih 27 metara, a zbog tla sastavljenog od debelih naslaga gline i mulja, cijeli most je utemeljen na stotinu metara dugačkim čeličnim cijevima promjera dva metra zabijenim u morsko dno.

Redovan saobraćaj mostom počet će se odvijati nakon ponoći.