in

Na bošnjačkoj strani postoji različita stranačka scena, slobodni mediji, kao i civilno društvo – PressMedia

Bundestag se zalaže za ustavnu reformu u skladu sa pravnom državom, reformu koja jednako jednako tretira sve građane i želi spriječiti diskriminaciju. Bundestag vidi Bosnu i Hercegovinu kao dio evropske porodice i želi zemlji omogućiti dobivanje statusa kandidata za članstvo u EU. Rezolucija (Bundestaga – op. red.) se izjašnjava protiv otcjepljenja RS-a koje traže srpski nacionalisti i ne želi dozvoliti formiranje “trećeg entiteta” što zahtijevaju hrvatski nacionalisti, piše Tageszeitung.

List navodi: “Od napada Rusije na Ukrajinu konačno se u Berlinu shvatilo da je propala višedecenijska politika stalnih kompromisa sa žestokim nacionalistima posebno na srpskoj i hrvatskoj strani. Ova slabost EU i također Njemačke u konačnici je otvorila vrata Rusiji da Bosnu i Hercegovinu koristi kao kapiju za provedbu anti-EU politike i antiliberalne demokratije na Balkanu.

Bliski kontakti sa desničarskim snagama

Ali onaj ko je, poput EU i Njemačke, decenijama gledao prekriženih ruku sada mora shvatiti da je nakon 30 godina proces podjele društva dobro uznapredovao. Mlađi od četrdeset godina ne sjećaju se mirnog suživota ljudi prije rata. Srpski i hrvatski nacionalisti uspjeli su postići da njihova tumačenja povijesti budu prihvaćena u “njihovim” školama i medijima, pa su ratni zločinci osuđeni od strane UN-ovog suda, poput Ratka Mladića, heroji vlastitog naroda. Srebrenica, kažu, nije bila genocid i rat je bio građanski. Hrvatski nacionalisti na sličan način pišu istoriju”, piše list.

Tageszeitung ističe da su prije svih religiozni muslimanski Bošnjaci također razvili tendenciju da se izoliraju. “Međutim na bošnjačkoj strani postoji diferencirana stranačka scena i slobodni mediji kao i civilno društvo koje je ponekad sposobno za akciju. Umjetnici i neki intelektualci održavaju kontakte sa svim stranama. I civilno društvo je zadovoljno što je hrvatska diplomatija neslavno podbacila sa svojim projektom trećeg entiteta i što je vojno pojačanje Zapada pokazalo da otcjepljenje RS-a nije dopušteno, ali da teritorijalni integritet ne garantuje samo Evropa, već i SAD.”

U tekstu stoji i da je potrebno savladati mnogo otpora da bi se provela nova politika. “Ne samo u samoj zemlji, već i unutar EU, postoje snage koje održavaju bliske kontakte s nacionalističkim stranama – poput Mađarske i mnogih desničarskih snaga u EU. Te snage čekaju da vide kako će se rat u Ukrajini razvijati. Pobijedi li Putin, nacionalisti u Bosni i na Balkanu bit će sveukupno ojačani – sa svim posljedicama”, zaljučuje Tageszeitung. 

Most koji ujedinjuje Hrvatsku

“Turisti i lokalni stanovnici uskoro više neće morati prelaziti bosanskohercegovački teritorij na putu do Dubrovnika. U južnoj Dalmaciji je olakšanje veliko. Zabrinutost raste u Bosni”, piše Rheinische Post o puštanju u promet Pelješkog mosta.

– Puštanje u promet 2404 metra dugog mosta koji se proteže s hrvatskog kopna na poluotok Pelješac 26. jula predstavlja ne samo za putnike na putu do Dubrovnika prekretnica u turizmu: Stanovnici južne Dalmacije mogu sebi uštedjeti dugotrajnu graničnu kontrolu kroz BiH – piše Rhenische Post.

List dalje navodi: “Izgradnja mosta bila je sve samo ne lagana. Zbog finansijskih problema, ali i zbog otpora u susjednoj Bosni i Hercegovini koja se plašila kada je riječ o njenom slobodnom pristupu moru, radovi na izgradnji započeli su 2007. da bi prvi projekt mosta bio odgođen i zaustavljen 2010. Tek je ulazak Hrvatske u EU 2013. donio nove pomake u gradnji mosta koji je bio stavljen na čekanje.”

List piše da je most “doduše većim dijelom platila Evropa, ali da su ga izgradili Kinezi”.

– Graditelji mosta su morali uzeti u obzir brojne uvjete i zamke. S jedne strane, most je bio isključivo dopušten da ide preko hrvatskih voda i, na pritisak iz Sarajeva, morao biti dovoljno visok da bi bio moguć prihvat većih brodova u bh. Neumu. S druge strane, most je građen u trusnom području u kojem redovno dolazi do nevremena. Osim toga, njegova gradnja nipošto nije smjela ugroziti uzgoj kamenica u zaljevu Mali Ston što ovisi o čistoj vodi – piše Rehinische Post, prenosi DW.