in

Na dugo čekane promjene u Mostaru Srbi podijeljenog mišljenja

Nakon 21 godinu Srbi u Hercegovačko-neretvanskom kantonu postali su konstitutivan narod, što je pozdravio i novi Visoki predstavnik Christian Schmidt.

Bošnjaci su dobili svoj bosanski jezik i pismo usklađeno sa Ustavom Federacije BiH. U pitanju su dugo čekane promjene, oko kojih su Srbi u Mostaru podijeljenog mišljenja. Da li će se navedeno primijeniti u praksi ili će ostati mrtvo slovo na papiru?!

Ispoštovana presuda

Usvajanjem ukupno šest amandmana koji se odnose na konstitutivnost srpskog naroda, i učestvovanja u procesu donošenja zakonskih odluka i uredbi, na Skupštini Hercegovačko-neretvanskog kantona, poslije 21 godinu riješeno je pitanje konstitutivnosti Srba u ovom kantonu. Na ovaj način ispoštovana je presuda Ustavnog suda Federacije BiH i zakonski okvir je usklađen sa važećim zakonima na entitetskom nivou.

Sa 26 glasova “za” i jednim “protiv” kantonalna Skupština usvojila je amandmane na Ustav HNK kojima se osigurava konstitutivnost srpskog naroda, ravnopravna upotreba jezika i pisama te ispravka i usklađivanje naziva bosanski jezik s Ustavom Federacije BiH.

Inicijativu za ustavne promjene, kojima bi se osigurala konstitutivnost Srba, prije dva mjeseca Vladi HNK uputio je Klub zastupnika HDZ BiH . Međutim, to su tada iz Kluba Bošnjaka nazvali politikantstvom i predstavom za javnost, jer se radilo samo o parcijalnim izmjenama, koje zanemaruju da Ustav HNK bosanski jezik naziva ‘bošnjačkim’.

“Ovo je nastavak konzistentnosti naše politike koja ide u pravcu da se svi konstitutivni narodi jednako i ravnopravno osjećaju na svakom djeliću teritorija BiH. Sva pitanja koja se tiču i konstitutivnosti naroda i jezika i pisama tako da nismo tu ostavili ništa što nije nedefinirano s tim što bi naša preporuka, naše traženje bilo da koncept promjene Ustava nastavimo”, naveo je Tomislav Martinović, dopredsjedavajući Skupštine HNK.

Zastupnici iz reda srpskog naroda godinama su se borili za priznavanje ćirilice kao ravnopravnog pisma u HNK. Zastupnica Vesna Saradžić je 2016. godine predstavila inicijativu za amandmansku dopunu Ustava kantona.

“Klub Bošnjaka je uradio isto, onda smo objedinili te amandmane i znate kako se sve kasnije odvijalo. To je rezultiralo presudom Ustavnog suda koja je bila 2018. godine. 2019. u januaru je istekao rok. Pokušavali smo konstantno da se to nađe na dnevnom redu , međutim nikad nismo uspjeli”, istaknula je Vesna Saradžić, zastupnica u Skupštini HNK.

Usvajanjem amandmana Srbi u dolini Neretve očekuju jednaka prava kao i druga dva naroda, a to su pravo na korištenje budžetskih sredstava, pravo na zapošljavanje, izučavanje pisma, jezika i nacionalne grupe predmeta.

Službeni jezici

“Naš pristup institucijama kantona, Vladi kantona, radnim mjestima, određenim projektima, svemu onome što čini potrebu običnog građanina srpske nacionalnosti da će sada moći na neki način da se više čuje i da kroz jedan pozitivni glas potrebe da se ima više sluha i da kroz taj dio ovo društvo bude zadovoljniji”, rekao je Velibor Milivojević, zamjenik predsjednika Gradskog vijeća Mostara (SNSD).

No i pored ove odluke, u Koordinaciji Srba nisu optimistični da će se bilo šta promijeniti po pitanju položaja srpskog naroda.

“Imamo preko 70 visokobrazovanih Srba na birou, kakav je sudbina tih mladih ljudi? Otići će jer ne mogu ovdje naći posao. Ako bi se odluka koja je jučer donesena bar donekle implementirala ja vam tvrdim da ne bi bilo nezaposlenih Srba u ovom kantonu. Ali na osnovu mog iskustva mislim da će ostati status quo”, kazao je Dušan Golo iz Koordinacije Srba.

Usvajanje ovih amandmana donijet će promjene i u hrvatskoj verziji kantonalnog Ustava, pa će umjesto bošnjački pisati bosanski jezik. Tako će službeni jezici umjesto dosadašnjeg hrvatskog i bošnjačkog, biti bosanski, hrvatski i srpski jezik.

Program televizije možete pratiti UŽIVO na ovom linku kao i putem aplikacija za Android|iPhone/iPad